Solgar Croatia

Category: Način života

  • Pročitajte inspirativnu ispovijest žene čija priča o raku dojke traje već 23 godine

    Pročitajte inspirativnu ispovijest žene čija priča o raku dojke traje već 23 godine

    Esej o životu s rakom dojke gđe Mirjane Pešec:

    „RAK, RAT… POMIRENJE, PRIHVAĆANJE“

     

    Rak se pojavio između dviju mamografija

    Moja priča o oboljenju od raka dojke traje već 23. godinu. Danas radije kažem da je to više priča o radosti življenja, a manje o bolesti. Razboljela sam se s 47 godina. Doznavši dijagnozu, bila sam u nevjerici, uplašena, plakala sam. Sa zebnjom sam razmišljala o ishodu bolesti jer je moja majka umrla od raka dojke s 59 godina. Znala sam koliko su prevencija i rano otkrivanje važni, odlazila sam na redovne mamografske kontrole dojki. Rak se pojavio naglo, bez najave, između dviju mamografija.

    „Hrabrost je strah koji se pomolio.“

    Postoji puno vrsta raka dojki, meni se „posrećilo“ pa me nastanio jedan od najrjeđih i najsmrtonosnijih – inflamatorni oblik karcinoma. S obzirom na to da je multicentričan i vrlo invazivan, nije gubio vrijeme; proširio se na limfne čvorove aksile.

    Nekoliko dana činilo se da je meni i mojoj maloj obitelji život stao. Teško sam pronalazila riječi kojima bih takvu vijest priopćila mojim kćerima Maši i Ani, a da zvuče što manje bolno, ublaženo… Plakale smo. Utišana i nesigurna, tih dana ventilirala sam svoje misli i osjećaje. To mi je pomoglo da realnije sagledam novonastalu situaciju. Strah se polagano povlačio i ustupao mjesto hrabrosti. Jednom sam čula rečenicu: „Hrabrost je strah koji se pomolio.“ Moje molitve Bogu, Svemiru, liječnicima i napretku medicine nisu ostale neuslišene.

    …osvijestila sam da ne moram ništa.

    Ohrabrila sam se i posve spremna pristupila liječenju. Nizale su se operacije lijeve dojke, dva puta poštedne, a zatim mastektomija dojke, „crvene“ kemoterapije, puno zračenja, gubitak kose, trepavica, obrva, 17 kilograma. Moj neobjašnjivi optimizam darovao mi je unutarnji mir i volju za životom te me osokolio da na nov način otkrivam i uživam u stvarima za koje prije nisam znala ili nisam imala vremena: vrtlarenju, fotografiranju, krstarenju, pisanju, tišini… Uvriježeno mišljenje da moram učiniti ovo ili ono s godinama je blijedjelo i osvijestila sam da ne moram ništa. Taj sam stav zadržala do danas.

    Gotovo sam zaboravila rak. Ali rak nije zaboravio mene.

    Nakon mnogih povremenih potonuća, klonulosti, usklađivanja liječenja i obavljanja poslova pedagoginje, a potom i ravnateljice svih vinkovačkih gradskih vrtića, vjerovala sam da sam iz ove bitke izašla kao pobjednica. Rak se umorio, pritajio. Prihvatila sam rak u sebi, ostavio me na miru. Lista životnih prioriteta mi se promijenila. Željela sam učiniti još neke stvari sa svojim kćerima i unukom Leom, upisala sam i uspješno završila edukacije Realitetne terapije i Neurolingvističkog programiranja (NLP), učila, fotografirala… Gotovo sam zaboravila na njega. Ali rak nije zaboravio mene.

    Rak nije nepobjediv

    Nekako s proljećem 2015. udario me svom žestinom. Pojavila se jaka bol u prsištu, ostajala sam bez zraka, razdirali su me bolovi u kralježnici, ulovila me mala snaga. Otišla sam k liječnici, a zatim na sve potrebne pretrage da bi PET-CT pokazao svu strahotu njegova ponovnog osvajačkog pohoda – metastaze na prsnoj i ključnoj kosti, plućima, rebrima, zdjelici, trbuhu, kralježnici i drugoj dojci.

    Puno bi redaka trebalo da nabrojim sve lezije, još više za nabrajanje protokola po kojima me ovih godina uspješno liječe. Osnovni su palijativna kemoterapija za metastatske bolesti i palijativno zračenje. Svrha ovih metoda liječenja je kontrola simptoma, produljenje života i poboljšanje kvalitete života.

    Tijekom nadmudrivanja s rakom naučila sam:

    • da imam pravo pokazati kako se osjećam,
    • da nema lakih odgovora,
    • da ne trebam vjerovati prognozama (mladi radiolog rekao je da je preda mnom pet sjajnih godina),
    • da rak nije nepobjediv,
    • da je život vrijedan življenja,
    • da trebam izbjegavati toksične osobe i gutače vremena,
    • da ne žalujem za onima koji su me napustili,
    • da je primarno da nikada sama sebe ne otpisujem,
    • da je važno liječniku dati povjerenje jer rečenica docenta Ilijana Tomaša, mog izvrsnog onkologa – „Kroz sve ovo prolazimo zajedno.“ – uz njegov smiješak, mene liječi više i bolje od bilo koje kemoterapije, govori mi da mu je stalo do mene,
    • da kad moje drhtavo, nelijepo tijelo klone, kad postanem prozirna, nevidljiva sama sebi, neprepoznatljiva, otužna – zagrljena dobrotom mojih kćeri Maše i Ane te unuke Lee, primam utjehu, ponovno se podižem i idem dalje; za mene je to bila najvažnija životno-karcinomska lekcija.

    …svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

    Naučila sam još puno malih, ali važnih stvari, a o ovim i mnogim drugim razmišljanjima i osobnim iskustvima pisala sam u kratkim pričama i dnevničkim zapisima u knjizi „Priče od porculana“, koja ovih dana izlazi iz tiska. Možda će vas zanimati?

    Kao mlada 47-godišnja žena, dobila sam rak i počela čekati: nalaze, operacije, liječnike, kemoterapije, zračenja, da mi kosa ponovno naraste, predah, telefonski poziv, e-mail, odlazak na more, susrete s dragim osobama, dobro svjetlo za fotkanje…

    A danas, noćas dok ovo pišem nakon višesatnog primanja 23. kemoterapije Paklitakselom, dočekala sam miholjsko ljeto i 70. rođendan. Ponosna sam što znam dugo i strpljivo čekati, što čašu gotovo uvijek vidim polupunu, što prepoznajem ljepotu, nalazim radost u malim stvarima i barem u jednom trenutku svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

    Moja poruka je jasna…

    Gore od dijagnoze raka dojke može biti samo dijagnoza metastatskog raka dojke jer prvi je izlječiv ako idete na redovne preventivne preglede i otkrije se u ranoj fazi, a drugi… Drugi je bolest od koje se umire. Stoga želim naglasiti važnost prevencije, koja ništa ne košta i ništa ne boli. Drage žene, učinite nešto životno važno za sebe, odite na UZV ili mamografiju dojki. Tako ćete ili otkloniti sumnju ili si doslovce spasiti život. Znate i same, svaka za sebe, da ste jedinstvene, vašim obiteljima i prijateljima nezamjenjive. Podarite si život. Liječnici su strpljivi i divni, ali, nažalost, nisu svemogući. Ključ vaše budućnosti u vašim je rukama i vi trebate učiniti prvi korak, a to je prevencija.

     

    Mirjana Pešec

     

    U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

    Više o kampanji na poveznici.

  • Započnite borbu protiv raka dojke prepoznavanjem rizičnih faktora i prevencijom

    Započnite borbu protiv raka dojke prepoznavanjem rizičnih faktora i prevencijom

    Rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest kod žena1.

    Prema najnovijim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije te podacima udruge Europa Donna, svaki četvrti dijagnosticirani rak, zapravo je rak dojke.1,2 Krajem 2020., 7.8 milijuna žena na svijetu imalo je potvrđenu dijagnozu raka dojke u posljednjih 5 god.2 U Hrvatskoj je, tijekom 2019. godine, 3.028 osoba dobilo dijagnozu raka dojke od čega, 29 muškaraca i 2999 žena.3

    Dojka je parni organ, sastavljena je od mliječnih žlijezda (lobula), mliječnih kanalića, masnog tkiva, krvnih žila i vezivnog tkiva. Nalazi se na prsima i prekrivena je kožom. Bradavica je dio dojke kroz koji se može izlučivati mlijeko, te je ona okružena aureolom, tamnije pigmentiranim područjem. Zbog svoje strukture se, dojka kada se pipa, osjeća kao zrnata tvorba, a kod pojedinaca postoje razlike u gustoći samog tkiva.

    Rak dojke odgovoran je za smrt jedne od šest žena na svijetu koje imaju neki oblik raka.1

    Razlikujemo dvije najčešće vrste karcinoma dojke4

    A) Duktalni karcinom, koji započinje u stijenci mliječnih kanalića. Često se može napipati kao kvržica. Mamogram (ultrazvučna metoda pregleda) ga prepoznaje, a mamografijom (rendgenska metoda pregleda) se u velikom broju otkriva i dok ga još nije moguće napipati. Često je ograničen na samo dio dojke i tada ga se može u potpunosti kirurški odstraniti.

    B) Lobularni karcinom započinje unutar mliječnih žlijezda, uglavnom prije menopauze. Ne može se napipati niti vidjeti na mamogramu, već se otkriva samo mamografijom i to, uglavnom, slučajno.

    Najbolja terapija raka je poznavanje rizičnih faktora i prevencija.5

    Do danas se ne zna točan uzrok razvoja karcinoma, međutim, izgledno je da je rak dojke uvjetovan interakcijom hormonalnih faktora, genetike i čimbenika iz okoliša.6 Rizični čimbenik je sve što povećava vjerojatnost obolijevanja. Čimbenici koji su povezani s povećanim rizikom razvoja raka dojke su ženski spol, dob (iznad 40 godina), obiteljska anamneza raka dojke, rana prva menstruacija (prije 12 god),  prvi porod nakon 30 god, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom zračenju i uzimanje hormonske terapije.6,10,11

    Smatra se da će do svoje 74 godine jedna od 11 žena u Europi oboljeti od raka dojke.1

    U dobi između 20 i 30 godina, svaka bi žena već trebala napraviti prve procjene vlastitog rizika za razvoj raka dojke9, za što čak i postoje razni algoritmi dostupni na internetu7, a kontinuirano praćenje vlastitog zdravlja treba postati rutina i obaveza.9

    Što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje?

    1. Imati zdrave navike

    Zdrave životne navike, uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba, glavne su preporuke u primarnoj prevenciji raka dojke. Prehrana bi trebala uključivati svježe voće i povrće, dok bi se crveno meso i visoko procesuirana hrana trebala izbjegavati, posebice kod žena u menopauzi. Redovita tjelesna aktivnost kod svih dobnih skupina, točnije više od 30 minuta dnevno, može smanjiti rizik za razvoj raka dojke do 20 %.

    2. Donositi zdrave odluke

    Mršavljenje i prestanak pušenja neka budu jedne od prvih odluka koje ćete donijeti. Žene u postmenopauzi koje smršave sa razine pretilosti na normalnu tjelesnu težinu, mogu umanjiti vlastiti rizik čak do 50 %. Nadalje, pokazalo se da je dugi period pušenja prije prve trudnoće povezan sa 18 % većim rizikom u usporedbi sa ženama koje nisu pušile.1 Također, dobra odluka je i umanjiti upotrebu alkoholnih pića. 2018. je od ukupnog broja novodijagnosticiranih žena u Europi, 25% slučajeva bilo povezano sa korištenjem dva alkoholna pića dnevno.1 Produljeno dojenje djeteta jedna je zanimljiva zdrava odluka za koju se pokazalo da dodatno štiti majku od rizika za razvoj raka dojke.6

    3. Redovito se kontrolirati.

    U prevenciji svih malignih bolesti nužne su redovite sistematske kontrole8 sveopćeg zdravlja i stanja organizma. Svaka dugotrajna upala u organizmu i dugotrajno povišene razine stresa , nažalost mogu biti okidač i dodatni rizik za razvoj karcinoma. U prevenciji raka dojke samopregled dojki13 je jedan od najbitnijih, a također i najpristupačnijih načina da na vrijeme otkrijemo promjene na dojkama. Važno je dobro upoznati vlastito tijelo da bi mogli reagirati i na najmanji znak sumnje. Simptomi koji se nikako ne bi smjeli ignorirati su pipanje kvržica, promjena boje dojke, pojava ranica, ljuštenje kože, uvučene bradavice.13 Prvi mamografski pregled dojki svaka žena bi trebala napraviti između 38. i 40. godine života13, dok bi se UZV pregled dojki, mamogram, morao obaviti i ranije. U Hrvatskoj se provodi nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke kojim su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 god.10,11,12 Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30 %.11                            

    Prognoze i mogućnosti nakon ranog otkrivanja su vrlo obećavajuće, a mogućnosti potpunog izlječenja se povećavaju do iznad 90 %.12 Podizanje svijesti o samoj bolesti, prevencija i pravodobna dijagnoza glavni su alati u borbi protiv raka dojke. 

     

    Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm

     

    U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

     

    1. https://www.europadonna.org/
    2. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/breast-cancer
    3. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/12/Bilten44_2019.pdf
    4. https://www.nccn.org/patients/guidelines/content/PDF/breastcancerscreening-patient.pdf
    5. https://health.ec.europa.eu/system/files/2022-02/eu_cancer-plan_en_0.pdf
    6. https://www.paho.org/hq/dmdocuments/2016/KNOWLEDGE-SUMMARY—PREVENTION.pdf
    7. https://bcrisktool.cancer.gov/calculator.html
    8. https://javno-zdravlje.hr/upute-o-mjerama-protiv-raka/
    9. https://javno-zdravlje.hr/prevencija-raka-dojke/
    10. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Letak-dojke_2020_web.pdf
    11. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-probira-raka-dojke/
    12. https://youtu.be/NB_-wrM3b1c
    13. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/specificne-bolesti-zena/bolesti-dojke/rak-dojke
  • Izazovi veganske prehrane

    Izazovi veganske prehrane

    Zdrava i uravnotežena prehrana temelj je zdravlja. Obrazovanjem i javnozdravstvenim kampanjama pokušava se osvijestiti važnost zdrave prehrane od najranije dobi te utjecaj na razvoj i tijek mnogih bolesti. Kao prehrambena mjera u prevenciji i terapiji bolesti preporučuje se konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje hrane iz životinjskog izvora. Vegetarijanci iz prehrane isključuju meso, a vegani, uz meso i ribu, sve namirnice životinjskog podrijetla poput mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja. U Hrvatskoj se 3,7 % stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci ili vegani.1 Istraživanja pokazuju da vegetarijanci i vegani imaju niže vrijednosti mnogih čimbenika rizika, poput indeksa tjelesne mase (BMI), masnoća i šećera u krvi, manju učestalost bolesti srca i pretilosti, povišenoga krvnog tlaka i dijabetesa.2,3 U razmišljanjima o zdravoj prehrani, možemo li govoriti da je veganska prehrana trend ili potreba?

    Veganska prehrana obiluje hranjivim tvarima

    Osnova vegetarijanske prehrane jesu žitarice, mahunarke, povrće i voće, što su ujedno namirnice visoke nutritivne, a male energetske vrijednosti te sadržavaju više prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Vegetarijanci imaju bolji status antioksidansa i više razine folne kiseline. Naravno, zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog podrijetla ili potpunog isključivanja siromašnija je kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama i proteinima životinjskog podrijetla.4

    Postoji li određeni zdravstveni rizik?

    Vegetarijanska, a osobito veganska prehrana kriju rizik od pojedinih nutritivnih nedostataka poput proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i B12, željeza, kalcija i cinka.5

    Što je prehrana ograničavajuća i rizik je veći. Proteini životinjskog podrijetla su punovrijedni jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline čime se potrebe organizma lako namiruju. Kad je riječ o „biljnim” proteinima potrebna je kombinacija više različitih žitarica i mahunarki jer ne sadržavaju sve esencijalne aminokiseline. Samo pravilnim kombinacijama namirnica moguće je izbjeći nedostatak proteina u veganskoj prehrani zbog čega se savjetuju proteinski dodatci iz biljnih izvora.5

    U veganskoj prehrani izvor omega-3 masnih kiselina je alfa-linolenska masna kiselina (ALA) iz sjemenki, orašastih plodova, ulja lana i repice, koja se u organizmu pretvara u EPA-u i DHA s različitom učinkovitošću. Određene morske alge koje imaju sposobnost sinteze EPA-e i DHA jesu njihov jedini izvor prihvatljiv vegetarijancima.4

    Vitamin B12 se gotovo isključivo nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, zato veganska i loše uravnotežena vegetarijanska prehrana mogu prouzročiti nedostatak tog vitamina. Premala količina B12 uzrokuje povećani umor, anemiju, oštećenje živaca, oslabljeno pamćenje i koncentraciju te povećava rizik od bolesti srca. Veganima se svakako preporučuju dodatci prehrani jer fermentirani sojini proizvodi i morske alge poput spiruline ne sadržavaju vitamin B12 u aktivnom obliku.4

    S obzirom na to da na vitamin D u organizmu najvažniji utjecaj ima izlaganje Sunčevu zračenju, stručnjaci veganima preporučuju dodatke prehrani slično kao i ostatku populacije u jesenskim i zimskim mjesecima. Namirnice bogate vitaminom D su životinjskog podrijetla pa je suplementacija za vegane izazovnija, iz kvasaca, gljiva, mikroalgi i lišaja.4

    Budući da se željezo iz biljnih izvora ne apsorbira tako dobro kao željezo iz mesa, mogući su nedostatci. Prihvatljiva suplementacija za vegane je „koji željezo”, što je zapravo „koji plijesan” koja se prirodnim postupkom fermentacije obogaćuje željezom. Vegetarijanci imaju dokazano niži indeks mineralne gustoće kostiju zbog otežane apsorpcije kalcija. Cink je u veganskoj prehrani premalo zastupljen jer su glavni izvori namirnice životinjskog podrijetla, a apsorpcija iz biljnog izvora smanjena je zbog više koncentracije fitinske kiseline. Kako je zbog znatnog nedostatka cinka imunitet oslabljen, česte su infekcije, slabija je kognitivna sposobnost i narušena je probava hrane.4

    Dodatci prehrani za vegane i vegetarijance imaju posebne oznake koji ih izdvajaju iz konvencionalnih proizvoda

    Veganska prehrana je u usporedbi s tradicionalnom prehranom veoma radikalna te je potrebna dodatna edukacija i savjetovanje stručnih osoba kako bi organizam dobio sve potrebne makro i mikro nutrijente. Zdravstvene prednosti moguće su samo uz dobro planiranje i suplementaciju. U dodatcima prehrani pogodnima za vegane i vegetarijance treba se voditi računa o podrijetlu i vrsti aktivnih sastojaka, ali i pomoćnih tvari i sirovina za izradu kapsula. U nastavku donosimo Solgarove dodatke prehrani, aminokiseline, vitamine i minerale s posebnom oznakom pogodno za vegane i vegetarijance.

     

    Vlasta Orehovec, mag. pharm.

     

    1. https://hrcak.srce.hr/216910
    2. Key, T. J., et al. 2006. Health effects of vegetarian and vegan diets. Procedings of the Nutrition Society. UK. str. 35–41
    3. Dwyer, J. T. 1998. Health aspect of vegetarian diets. The American Society for Clinical Nutrition. str. 713–738
    4. Craig WJ. Nutrition concerns and health effects of vegetarian diets. NutrClinPract. 2010. Dec; 25(6):613–20.
    5. Springmann, M., Wiebe, K., Mason-D’Croz, D., Sulser, T. B., Rayner, M., Scarborough, P. Health and nutritional aspects of sustainable diet strategies and their association with environmental impacts: a global modelling analysis with country-level detail. Lancet Planet Health. 2018;2(10):e451–e461
  • Prednosti omega-3 masnih kiselina kojima se niste nadali

    Prednosti omega-3 masnih kiselina kojima se niste nadali

    Osjećate li umor, razdražljivost ili tjeskobu, među prvim savjetima na koje ćete naići zasigurno će biti neki umirujući čaj, eterično ulje lavande, opuštajuća glazba ili šetnja u prirodi kako biste razbistrili misli. No jeste li znali da jedan svakodnevni nutrijent također može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije? To su omega-3 masne kiseline.

    Sve je krenulo slučajnim opažanjem

    Iako je korist unosa omega-3 masnih kiselina hranom i/ili dodacima prehrani za zdravlje mozga, srca i krvnih žila svima dobro poznata, statistike pokazuju da čak 68 % odraslih i 95 % djece u SAD-u ne konzumira dovoljno omega-3 masnih kiselina u svojoj prehrani1. S druge strane, primijetilo se da populacije koje hranom unose dovoljno omega-3 masnih kiselina, ne samo da manje obolijevaju od bolesti srca i krvožilnog sustava, nego i od još jedne pošasti suvremenog doba – depresije2. To otkriće pokrenulo je lavinu istraživanja o utjecaju omega-3 masnih kiselina na depresiju u posljednjih dvadesetak godina.

    Skretanje iz „proupalnog“ u protuupalno

    Razumijevanje bolesti i stanja kao što su anksioznost i depresija mijenjalo se kroz povijest. Od jednostavnih teorija prema kojima nedostaje jedan ili više neurotransmitera u sinapsi, depresija i ostale psihičke bolesti počinju se shvaćati puno kompleksnije. U pozadini tih procesa često je uključena i upalna komponenta3,4. Iako točan mehanizam djelovanja omega-3 masnih kiselina na raspoloženje i psihu nije poznat, njihovo protuupalno djelovanje, važnost za izgradnju staničnih membrana i prisutnost visokih koncentracija DHA u mozgu zasigurno utječu na patofiziološke procese u mnogim psihičkim bolestima5.

    Podrška i zdravima i bolesnima

    Brojna istraživanja pokazuju benefite suplementacije omega-3 masnim kiselinama na psihičko zdravlje i kod zdravih i kod oboljelih. U jednom od njih, studenti koji su uzimali omega-3 kapsule nekoliko tjedana prije ispita bili su manje anksiozni od onih koji su dobivali placebo6. U drugom istraživanju, pacijenti koji već jesu na terapiji antipsihotikom i koji su uz to koristili omega-3 kapsule, osjećali su se manje konfuzno, depresivno i umorno od onih koji nisu uzimali omege uz svoju standardnu terapiju7. Meta-analiza iz 2019. godine koja je uključila 26 studija, pokazala je da unos omega-3 masnih kiselina s više od 60 % EPA u formulaciji ima povoljne učinke na smanjenje simptoma depresije8.

    Omega-3 kao potpora „wellbeingu“

    U kontekstu sinergije mentalnog i fizičkog zdravlja te općenito zadovoljstva vlastitim životom, otpornost na stres i pozitivne emocije jedni su od temelja blagostanja (eng. „wellbeing“). Anksioznost i depresija predstavljaju veliku ugrozu tom temelju. Sva dostupna istraživanja pozicioniraju omega-3 masne kiseline kao odličnu hranu za mozak i značajnu pomoć u poboljšanju simptoma anksioznosti i depresije.

    1. https://www.nutraingredients-usa.com/Article/2021/05/24/Study-finds-most-Americans-low-in-omega-3-fatty-acids-could-impact-mood. Pristupljeno 25. siječnja 2023.
    2. Grosso, G., Galvano, F., Marventano, S., et al. Omega-3 fatty acids and depression: scientific evidence and biological mechanisms. Oxid Med Cell Longev. 2014: 2014:313570.
    3. Hirschfeld, R.M., History and evolution of the monoamine hypothesis of depression. J Clin Psychiatry. 2000: 61(6):4–6.
    4. Beurel, E., Toups, M., Nemeroff, C.B. The Bidirectional Relationship of Depression and Inflammation: Double Trouble. Neuron. 2020: 107(2):234–256.
    5. Vranešić Bender, D. Omega-3 masne kiseline – svojstva i djelovanje, Medix, 2011: 17:92–93
    6. Kiecolt-Glaser, J.K., Belury, M.A., Andridge, R., Malarkey, W.B., Glaser, R.. Omega-3 supplementation lowers inflammation and anxiety in medical students: a randomized controlled trial. Brain Behav Immun. 2011: 25(8):17251734.
    7. Robinson, D.G., Gallego, J.A., John, M., et al. A potential role for adjunctive omega-3 polyunsaturated fatty acids for depression and anxiety symptoms in recent onset psychosis: Results from a 16 week randomized placebo-controlled trial for participants concurrently treated with risperidone. Schizophr Res. 2019: 204:295–303.
    8. Liao, Y., Xie, B., Zhang, H., et al. Efficacy of omega-3 PUFAs in depression: A meta-analysis. Transl Psychiatry. 2019: 9(1):190.
  • Sve što moramo znati o raku testisa i prostate

    Sve što moramo znati o raku testisa i prostate

    U uznapredovalom stanju, rak može pritiskati mokraćnu cijev čime se protok mokraće smanjuje i javlja se otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz, nepotpuno pražnjenje.

     

    Što kažu brojke o oboljelima od raka testisa i prostate?

    Prema najnovijim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka, incidencija raka prostate je 20 % čineći ga drugim rakom po smrtnosti u muškaraca.1 Rak testisa je najčešći tumor muškaraca mlađe životne dobi i posljednjih 40 godina se bilježi udvostručenje pojavnosti tumora testisa, a najveći broj novooboljelih je u dobi između 30. i 34. godine.1,2,7

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će se broj oboljelih od zloćudnih bolesti globalno, povećati s 18 milijuna u 2018., na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje.3 Zloćudne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, 27% svih umrlih u 2018. godini.3 Prema podacima SZO-a, 30-50 % malignih tumora3 moguće je spriječiti i upravo se zbog toga ulažu znatni napori u prevenciji i edukaciji građanstva.

    Što je rak prostate?

    Rak prostate je zloćudni tumor koji potječe od stanica prostate. Najčešći tip je acinarni adenokarcinom na kojeg otpada 90 % slučajeva.4 Tumor prostate najčešće raste polako i dugi niz godina ostaje ograničen na samu žlijezdu prostate. Tijekom tog vremena ispoljava malo ili nimalo simptoma. Naravno postoje i agresivniji tipovi koji brže rastu i šire se. Mjera agresivnosti je „Gleason score“ koji se izračunava na temelju analize biopsijom uzetih uzoraka tkiva prostate.5 Kosti, pluća i jetra su udaljeni organi u koje rak prostate najčešće metastazira.

    Simptomi nisu jednoznačni

    Koji su simptomi raka prostate? U uznapredovalom stanju, rak može pritiskati mokraćnu cijev čime se protok mokraće smanjuje i javlja se otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz, nepotpuno pražnjenje, terminalno kapanje, bol i/ili pečenje kod mokrenja i krv u mokraći. Ovi simptomi sami po sebi su nespecifični i ne potvrđuju prisutnost raka prostate. Većina ovih simptoma može se pojaviti i u muškaraca s nemalignim povećanjem prostate i u drugih bolesti i stanja. Prisutnost navedenih simptoma svakako zahtijeva liječnički pregled i probir.

    Jeste li u rizičnoj skupini?

    Nedvojbeno je da se rizik za razvoj raka prostate povećava s dobi, rijetko se bilježi u mlađih od 40 godina, dok je u muškaraca starijih od 80 godina vrlo čest.4 Pozitivna obiteljska anamneza povećava rizik za obolijevanje dva do tri puta u odnosu na ljude bez obiteljske povijesti.

    Rak testisa bira mlađe muškarce

    Dok je rak prostate tipičan za stariju populaciju, rak testisa je brzorastući oblik tumora koji zahvaća muškarce između 15. i 35. godine života.1,6 Nastaje u spolnim žlijezdama muškaraca u kojima se stvaraju muške spolne stanice i muški spolni hormon testosteron koji potiče stvaranje i sazrijevanje spermija. Kod ranog otkrivanja, izlječiv je u 95 % slučajeva.7 Najčešći tip je rak zametnih stanica koji obuhvaća 95 % slučajeva.7

    Rizični čimbenici i simptomi raka testisa

    Kriptorhizam (nespušteni testis), genetska predispozicija (rak testisa u obitelji), genetski poremećaji te trauma testisa jesu najpoznatiji čimbenici rizika za nastanak tumora. Najčešći simptomi su postupno ili naglo povećani testisi, njihovo otvrdnuće, osjećaj težine, bolna ejakulacija ili krv u ejakulatu. Bezbolna kvržica u testisima je najčešći rani simptom. Za uspješno liječenje najvažnije je rano otkrivanje stoga se preporučuju redoviti samopregledi tijekom ili nakon kupanja ili tuširanja, barem jednom mjesečno.

    Izazovi u muškom zdravlju

    Odabirom zdravog načina života, zdrave prehrane, umjerene tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i konzumacije alkohola, smanjenjem stresa, preventivnim pregledima i samopregledima itekako možemo utjecati na pojavnost odnosno uspješnost liječenja raka prostate i raka testisa u muškaraca.8

    Uravnoteženu prehranu možemo obogatiti važnim nutrijentom za muško zdravlje, a to je cink, esencijalan element u tragovima važan za zdravlje prostate i plodnosti, pridonosi održavanju normalne razine testosterona u krvi, normalnoj plodnosti i reprodukciji te zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

    Vlasta Orehovec, mag.pharm.

    1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske, Incidencija raka u Hrvatskoj 2019, Bilten br.44, Zagreb 2021
       
    2. https://hlpr.hr/rak/vijest/rak-testisa
       
    3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_141_2728.html
       
    4. https://hlpr.hr/rak/vijest/rak-prostate
       
    5. https://hrcak.srce.hr/144631
       
    6. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/genitourinarne-bolesti/rak-spolnog-i- mokracnog-sustava/rak-sjemenika
       
    7. hrcak.srce.hr/file/338766 8 https://javno-zdravlje.hr/upute-o-mjerama-protiv-raka/
  • Koji ključ otvara vrata imuniteta?

    Koji ključ otvara vrata imuniteta?

    Visoke doze vitamina B skupine ono su po čemu je Solgar VM-75 dobio i ime, dok je Solgar Omnium najkompleksniji multivitamin s izraženom antioksidativnom zaštitom.

    Nova promjena vremena, novo godišnje doba, nova okolina; svaka promjena utječe – kako na nas, tako i na naš imunosni sustav. I uvijek se javlja stari problem: oslabljeni imunitet i podložnost infekcijama. Srećom, danas znamo koliko snažno možemo utjecati na zdravlje imunosnog sustava odabirom pravih nutrijenata. U nastavku doznajte koji su nutrijenti ključni za potporu imunitetu u svakom prijelaznom razdoblju.

    A najbolji vitamini za imunitet su…

    Pri naglim promjenama vremena, prijelazu godišnjih doba i čestim izmjenama toplih i hladnih prostorija, najviše stradava vanjska zaštita organizma: koža i sluznice. A upravo je sluznica, kao dio nespecifičnog urođenog imuniteta, prva linija obrane, ali i mjesto gdje važnu ulogu igraju vitamini C i D te cink*,**. Zato je svaka formulacija nutrijenata namijenjena podršci imuniteta nezamisliva bez njih1. Cink je bitan mineral za zdravlje sluznica koji modulira degranulaciju neutrofila**, 2. Neutrofili su među prvim leukocitima koji dolaze na mjesto infekcije, a dodatno ih osnažuje vitamin C koji se nakuplja u neutrofilima te im poboljšava svojstva borbe protiv patogena (kemotaksiju, fagocitozu, stvaranje ROS-a)*, 3. Vitamin D važan je za normalno funkcioniranje svih komponenti imunosnog sustava – dendritičkih stanica, makrofaga, T- i B-limfocita*,4. S obzirom na to da je većina populacije u nedostatku vitamina D tijekom hladnijeg dijela godine, neophodno ga je nadoknaditi dodatnim unosom ovog nutrijenta.

    Kratkoročna ili dugoročna podrška imunitetu?

    Suvremene formulacije dodataka prehrani ne fokusiraju se samo na vitamine za imunitet, nego često imaju sastojke dodatne vrijednosti koji upotpunjuju wellbeing. Mnogi od njih sadrže vitamine B skupine koji doprinose normalnom stvaranju energije i ubrzavaju oporavak organizma***. Drugi su pak bogati antioksidansima i biljnim ekstraktima, a cilj im je dugoročna zaštita stanica od oksidativnog stresa****.

    Udarne doze vitamina za oporavak organizma – Solgar VM-75

    Visoke doze vitamina B skupine ono su po čemu je Solgar VM-75 dobio i ime. Čak 75 mg vitamina B1, B3 i B5 svrstavaju ga u multivitamine s najvećim dozama B kompleksa. Kada organizam zahtijeva brzu nadoknadu nutrijenata i energetski oporavak***, tada je Solgar VM-75 najbolji izbor. Osim B kompleksa, vitamina C, D i cinka, sadrži i minerale u keliranom obliku koji se svi odreda dobro i brzo apsorbiraju (kalcij, magnezij, željezo, bakar, mangan, selen i krom). I sve to u samo jednoj tableti dnevno.

     

    Najkompleksniji multivitamin s izraženom antioksidativnom zaštitom – Solgar Omnium

    Za one koji traže kvalitetnu dopunu velikog broja nutrijenata s naglaskom na antioksidanse, tu je Solgarov vitaminsko-mineralni dodatak prehrani Omnium. Čak 47 sastojaka vrhunske kvalitete i visoke bioraspoloživosti ono je što ga čini jedinstvenim. C, D i cink glavne su komponente za podršku imunitetu*, a brojni biljni ekstrakti i antioksidansi dodatno ga obogaćuju.

    Alfa-lipoična kiselina, koenzim Q10, kvercetin te ekstrakti zelenog čaja, sjemenki grožđa, brokule i kurkume pružaju najkvalitetniju nadoknadu fitonutrijenata i antioksidansa na raspolaganju cijelom organizmu.

    Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove Facebook i Instagram stranice.

    * Vitamin C, vitamin D i cink pridonose normalnoj funkciji imunosnog sustava.
    ** Vitamin C pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože. Cink pridonosi održavanju normalne kože.

    1 Gombart, A.F., Pierre, A., Maggini, S. A Review of Micronutrients and the Immune System-Working in Harmony to Reduce the Risk of Infection. Nutrients. 2020: 12(1):236.
    2 Kuźmicka, W., Manda-Handzlik, A., Cieloch, A. et al. Zinc Supplementation Modulates NETs Release and Neutrophils’ Degranulation. Nutrients. 2020: 13(1):51.
    3 Carr, A.C., Maggini, S. Vitamin C and Immune Function. Nutrients. 2017: 9(11):1211.
    4 Meza-Meza, M.R., Ruiz-Ballesteros, A.I., de la Cruz-Mosso, U. Functional effects of vitamin D: From nutrient to immunomodulator. Crit Rev Food Sci Nutr. 2022: 62(11):3042-3062.

    *** Vitamini B skupine pridonose normalnome metabolizmu stvaranja energije te smanjenju umora i iscrpljenosti.
    **** Vitamin C i cink pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

  • Koje vitamine i minerale ne uzimati?

    Koje vitamine i minerale ne uzimati?

    Šest čestih kombinacija koje treba izbjegavati.

     

    U mnoštvu dodataka prehrani dostupnih na tržištu, rijetki obraćaju pozornost na to koji se od njih smiju upotrebljavati u određenim zdravstvenim stanjima i kombinirati s drugim lijekovima. Istraživanja pokazuju da čak 25 % Amerikanaca uzima dodatke prehrani dok su na terapiji lijekovima1. Štoviše, o većini tih dodataka prehrani njihovi liječnici nisu obaviješteni da ih pacijenti uzimaju jer ih oni smatraju sigurnima. No mnogi nutrijenti mogu štetiti u određenim stanjima i bolestima. U nastavku saznajte na što moramo paziti pri odabiru dodataka prehrani.

    Ove se kombinacije ne preporučuju

    Ginko i antikoagulansi. Možda i najpoznatija biljka čiji ekstrakt poboljšava perifernu cirkulaciju i pamćenje2 nije toliko sigurna za upotrebu ako se koristi bilo kakva antikoagulantna terapija – varfarin3, acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol, Cardiopirin…) ili neki drugi lijek za „razrjeđivanje krvi”. Takva kombinacija povećava rizik od krvarenja i potrebno ju je izbjegavati. Još neki nutrijenti koje treba izbjegavati s antikoagulansima su: kurkumin, gospina trava, vitamin K, brusnica, ginseng, češnjak3…

    Beta glukani i Echinacea kod autoimunih bolesti. Kao što im i ime govori, kad je riječ o autoimunim bolestima, imunosni sustav napada naše antigene i uzrokuje oštećenje tkiva. U takvoj ga situaciji ne treba dodatno podupirati i moramo biti vrlo oprezni u primjeni bilo kakvih imunomodulatora4,5. Sigurna alternativa u tim slučajevima su, primjerice, omega-3 masne kiseline ili vitamin D.

    Primjena sintetskog beta-karotena kod pušača. Visoke doze sintetskog beta-karotena u kombinaciji sa sastojcima duhanskog dima mogu izokrenuti signalne putove iz antioksidativnih u pro-oksidativne i povećati rizik za nastanak raka pluća kod pušača6. Zato se njegova primjena kao izvora vitamina A ili kao priprema kože za sunce ne preporučuje pušačima. Beta-karoten iz prirodnih izvora nije toliko rizičan pa se on preporučuje pušačima.

    Soja i hormonski ovisni tumori. Fitoestrogene iz soje (daidzein, genistein), koji su česti sastojci dodataka prehrani za smanjenje simptoma menopauze, ali i multivitamina, treba primjenjivati oprezno kad je riječ o pacijentima s hormonskim poremećajima. Naime, ti spojevi mogu oponašati učinak estrogena i žene koje u anamnezi imaju hormonski ovisni rak dojke trebaju ih izbjegavati7.

    Željezo u akutnim infekcijama. Mikroorganizmi uzročnici bolesti rabe željezo kao esencijalni nutrijent važan za rast i razmnožavanje8. Zato je najbolje u akutnim fazama infekcije privremeno prekinuti suplementaciju željezom kako bismo uskratili hranu patogenima.

    Antibiotici i minerali. Istodobna primjena nekih minerala poput cinka, željeza ili magnezija s nekim antibioticima (fluorokinoloni, doksiciklin)9,10 može biti problematična. Ti metali stvaraju komplekse s navedenima antibioticima pa se oni slabije apsorbiraju. Rješenje je vremenski odvojiti primjenu minerala ili je prekinuti dok traje primjena antibiotika.

    Tko sve treba biti oprezan?

    Najčešće interakcije koje uključuju dodatke prehrani odnose se na autoimune bolesti, onkološke bolesnike, osobe s poremećenom bubrežnom i jetrenom funkcijom te na pacijente s poremećajima zgrušavanja krvi. Svi oni moraju biti pod povećanim oprezom kad uzimaju dodatke prehrani i bezreceptne lijekove te obavezno prije njihove primjene potražiti savjet liječnika ili ljekarnika. Jedino se na taj način mogu izbjeći neželjena međudjelovanja i osigurati njihova sigurna i učinkovita primjena.

     

     

    1. Asher, G. N., Corbett, A. H., Hawke, R. L. Common Herbal Dietary Supplement-Drug Interactions. Am Fam Physician. 2017: 96(2):101‒-107.
    2. Sierpina, V. S., Wollschlaeger, B., Blumenthal, M. Ginkgo biloba. Am Fam Physician. 2003: 68(5):923‒-926.
    3. https://www.drugs.com/warfarin.html. Pristupljeno 24. ožujka 2023.
    4. Vetvicka, V., Vannucci, L., Sima, P., Richter, J. Beta Glucan: Supplement or Drug? From Laboratory to Clinical Trials. Molecules. 2019: 24(7):1251
    5. https://www.drugs.com/mtm/echinacea.html. Pristupljeno 24. ožujka 2023.
    6. Goralczyk, R. Beta-carotene and lung cancer in smokers: review of hypotheses and status of research. Nutr Cancer. 2009: 61(6):767‒-774.
    7. Poschner, S., Maier-Salamon, A., Zehl, M., et al. The Impacts of Genistein and Daidzein on Estrogen Conjugations in Human Breast Cancer Cells: A Targeted Metabolomics Approach. Front Pharmacol. 2017: 8:699.
    8. Nairz, M., Weiss, G. Iron in infection and immunity. Mol Aspects Med. 2020: 75:100864.
    9. https://www.drugs.com/food-interactions/ciprofloxacin.html. Pristupljeno 24. ožujka 2023.
    10. https://www.drugs.com/food-interactions/doxycycline.html. Pristupljeno 24. ožujka 2023.
  • Borba protiv oksidacijskog stresa nikada nije bila važnija

    Borba protiv oksidacijskog stresa nikada nije bila važnija

    Gotovo nema bolesti i stanja u organizmu koji nisu povezani s oksidacijskim stresom. Pretraživanjem baza podataka nalazimo više od 300 000 objavljenih znanstvenih radova koji sadržavaju izraz „oksidacijski stres”1. A svakim se danom sve više procesa u ljudskom organizmu dovodi u vezu s njim. U nastavku saznajte najvažnije informacije o borbi protiv oksidacijskog stresa.

    Sve je posljedica (ne)ravnoteže između slobodnih radikala i antioksidansa

    Kao nusprodukti mnogih metaboličkih reakcija, ali i kao posljedica izloženosti vanjskim utjecajima (npr. dimu cigareta i onečišćenom zraku) nastaju slobodni radikali. To su molekule koje sadržavaju nespareni elektron i zbog toga su nestabilne i visoko reaktivne. Mogu oštetiti sve stanične strukture, uključujući proteine, lipide, DNA i RNA. Uzrokuju  progresivne promjene u ljudskom tijelu kao što je starenje, ali imaju ulogu i u aterosklerozi, upalnim, neurodegenerativnim te malignim bolestima. S druge strane, molekule i enzimske sustave koji mogu donirati elektron slobodnom radikalu i na taj ga način sigurno neutralizirati nazivamo antioksidansima. Neke od njih, npr. glutation i ubikvinol, ljudsko tijelo proizvodi samostalno, a druge unosimo prehranom2. Najpoznatiji od njih su: vitamini C i E*, β-karoten i ostali karotenoidi, minerali cink, selen, mangan i bakar te polifenoli (u koje ubrajamo fenolne kiseline, flavonoide, antocijane itd.).

    S nadoknadom antioksidansa nastaju i druge pogodnosti

    Kada antioksidansi ne uspiju neutralizirati slobodne radikale, nastaju različita oštećenja na staničnoj razini koja jednim imenom nazivamo oksidacijski stres. On je važan čimbenik u patofiziologiji mnogih nezaraznih kroničnih bolesti današnjice. Prevencija bolesti zasniva se na izbjegavanju rizičnih čimbenika, njegovanju zdravog načina života, redovitoj tjelovježbi, prestanku konzumacije alkohola i pušenja te raznovrsnoj prehrani. Zajedno s raznovrsnom prehranom važne su i namirnice bogate antioksidansima i vitaminima** koji pridonose normalnom funkcioniranju svih organskih sustava, od imunosnoga, probavnog i krvožilnog do živčanog i ostalih.

    Koje namirnice sadržavaju najviše antioksidansa?

    Antioksidanse najviše unosimo hranom, a toga nekad uopće nismo svjesni. Prednost konzumacije antioksidansa iz hrane je u tome šte ne unosimo samo jedan nutrijent, nego i ostale makro- i mikronutrijente koji udruženi postižu bolju apsorpciju i iskoristivost u organizmu. U samo jednoj jabuci, uz vitamin C, nalaze se i snažni antioksidansi poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline3. Kvercetin je polifenol poznat po inhibiciji histaminskog odgovora i protuupalnom učinku4.

    Solgar Quercetin Complex sadržava dva antioksidansa – kvercetin i vitamin C zajedno s bromelainom koji povećava bioraspoloživost kvercetina. Bobičasto voće je hrana iznimno bogata antioksidansima. Borovnica, malina, kupina, jagoda, crni i crveni ribiz imaju visoki sadržaj polifenola, antocijana i vitamina C uz nisku kalorijsku vrijednost5. Bilo koje od navedenog voća može poslužiti kao odličan međuobrok za dnevnu nadoknadu vitamina, minerala i antioksidansa. Ako želimo potražiti antioksidanse među orašastim plodovima, najveći udio imaju lješnjaci, orasi pekan i kesteni6. Također, ne smijemo zaboraviti zeleno lisnato povrće bogato antioksidansima – kelj, blitvu ili špinat. Kada ne možemo osigurati raznovrsnu nadoknadu antioksidansa, poslužiti mogu i dodatci prehrani.

    Solgar Advanced Antioxidant Formula, uz vitamine C i E, cink, selen, bakar i mangan, sadržava i antioksidanse iz prirodnih izvora – listova zelenog čaja, crvenog vina, borove kore i ploda šipka.

    Umjesto zaključka – recept za salatu bogatu antioksidansima

    U zdjeli pomiješajte žlicu bučina ulja, balzamičnog octa, dvije žlice usitnjenih lješnjaka te malo soli i papra. Dodajte 100 g baby špinata, 100 g feta sira i šaku svježih borovnica. Sve dobro izmiješajte i zdravi međuobrok prepun antioksidansa je spreman.

     

    * Vitamini C i E, cink, selen, mangan i bakar pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.
    ** Vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava.
    Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

     

    1. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/?term=oxidative+stress, pristupljeno 24. svibnja 2023.
    2. Lobo, V., Patil, A., Phatak, A., Chandra, N. Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. 2010: 4(8):118–126.
    3. Boyer, J., Liu, R. H. Apple phytochemicals and their health benefits. Nutr J. 2004: 3:5.
    4. Mlcek, J., Jurikova, T., Skrovankova, S., Sochor, J. Quercetin and Its Anti-Allergic Immune Response. Molecules. 2016: 21(5):623.
    5. Gündeşli, M. A., Korkmaz, N., Okatan, V. Polyphenol content and antioxidant capacity of berries: A review. Int J Agric For Life Sci. 2019: 3(2):350-361.
    6. Blomhoff, R., Carlsen, M. H., Andersen, L.F., Jacobs, D.R. Jr. Health benefits of nuts: potential role of antioxidants. Br J Nutr. 2008: 99(2):447–8.
  • Čemu zapravo doprinose dva mega popularna nutrijenta: kolagen & hijaluronska kiselina

    Čemu zapravo doprinose dva mega popularna nutrijenta: kolagen & hijaluronska kiselina

    Upoznajte kolagen i hijaluronsku kiselinu – dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani.

     

    Moderan život je užurban, stresan, hrana brza i nezdrava, a važnost dobre kondicije te zdravog i lijepog izgleda možda je veća nego ikada. Možemo li doskočiti ovom nesrazmjeru? Određeni nutrijenti postali su osobito popularni kao jedno od rješenja za ovaj izazov današnjice. Zato, uz savjete o zdravom stilu života, upoznajemo vas s dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani. Naravno, radi se o kolagenu i hijaluronskoj kiselini – molekulama koje nam pomažu u održavanju ljepote kože i kose, ali i funkcije cijelog tijela.

    Što je kolagen?

    Kolagen je glavni strukturni protein koji se nalazi u koži, kostima i tetivama te čini 30-35 % ukupnih proteina u tijelu. Poznat je kao „međustanični cement“ jer je gradivni element međustanične tvari svih vrsta veziva te pripada skupini glikoproteina.1,2 Aminokiseline karakteristične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.1,2 Povezuje pojedine kosti u zglobove, gradi ovojnice oko organa, povezuje kožu sa strukturama ispod nje, obavija mišiće, oblaže i štiti krvne žile i živce, a osim potporne ima i nutritivnu ulogu. Nakon 25. godine života tijelo prosječno gubi 1,5 % kolagena godišnje, što se održava na izgled i funkciju tijela, uzrokuje poremećaj koštano-mišićnog sustava i promjene povezane sa starenjem – bore, celulit, suhoću kože, kose i kože bez sjaja.1

    Hijaluronska kiselina je supstancija snažne biološke aktivnosti

    Hijaluronska kiselina spada u skupinu glikozaminoglikana, polisaharidnih lanaca proteoglikana koji stvaraju temeljnu tvar vezivnih tkiva.3 Ljudsko tijelo sadržava prosječno 15-ak grama hijaluronske kiseline čija se trećina svakodnevno razgrađuje i ponovno sintetizira. Sastavni je dio vezivnog tkiva dermisa, dijela kože, u kojem ispunjava prostor između kolagenih i elastičnih vlakana te sudjeluje u transportu nutrijenata i hidrataciji kože te sanira štetu izazvanu djelovanjem slobodnih radikala. Ima pozitivan utjecaj i na proizvodnju kolagena te antibakterijska i protuupalna svojstva koja pomažu kod zacjeljivanja oštećene kože. Već u 20-tim godinama života započinje pad koncentracije u tijelu, a značajan je u tridesetim i četrdesetim što rezultira pojavom bora, gubitkom elastičnosti kože i smanjenjem kolagena.7 Zbog velike sposobnosti vezanja vode i smanjenja njenog gubitka, hijaluronska kiselina značajno utječe na bolji izgled i ublažavanje znakova starenja kože.

    Zašto unositi kolagen i hijaluronsku kiselinu u obliku dodatka prehrani?

    Topikalni ili površinski kolagen nanosimo na kožu u obliku krema, seruma ili losiona gdje očekujemo njegovo prodiranje u dublje slojeve kože i poboljšavanje njene strukture. Međutim, molekule kolagena su prevelike da bi se apsorbirale do dermisa i ne postoje znanstveni dokazi da topikalni kolagen može potaknuti sintezu i razvoj kolagena u tijelu. Naspram toga, kolagen koji unosimo oralno u obliku dodataka prehrani ima dokazano značajan pozitivan učinak na zdravlje, bolji izgled kože i zdravije kosti4,5,6. Hidrolizirani kolagen se lagano probavlja, apsorbira i distribuira po tijelu. U dermisu se povećava gustoća kolagenih vlakana i povećava proizvodnja hijaluronske kiseline što rezultira nahranjenom, zategnutom i sjajnijom kožom.4,5,6

    Proces starenja nemoguće je zaustaviti, ali možemo ga usporiti zdravim navikama i kvalitetnim nutrijentima. Kolagen i hijaluron u sinergiji odličan su saveznik na putu usporavanja fiziološkog starenja vračajući koži čvrstoću i dubinsku hidrataciju.

    Vlasta Orehovec, mag.pharm.

    1. http://www.inpharma.hr/index.php/news/444/19/Kolagen
       
    2. https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A2629/datastream/PDF/view
       
    3. Papakonstantinou E, Roth M, Karakiulakis G. Hyaluronic acid: A key molecule in skin aging. Dermatoendocrinol, 4 (3), 2012, 253–258.
       
    4. Proksch E, Segger D, Degwert J, Schunck M, Zague V, Oesser S. Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study. Skin pharmacology and physiology. 2014;27(1):47-55.
       
    5. Kim DU, Chung HC, Choi J, Sakai Y, Lee BY. Oral intake of low-molecular-weight collagen peptide improves hydration, elasticity, and wrinkling in human skin: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Nutrients. 2018 Jul;10(7):826.
       
    6. https://www.mdpi.com/2072-6643/10/7/826
       
    7. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1653/19/HIJALURONSKA-KISELINA
  • Borba s oksidacijskim stresom, borba je sa starenjem kože

    Borba s oksidacijskim stresom, borba je sa starenjem kože

    Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži i to zbog oksidacijskog stresa.

     

    Zašto starimo?

    Postoje različite teorije o tome zašto starimo. Pedesetih godina 20. stoljeća dr. Denham Harman iznio je teoriju slobodnih radikala sa zaključkom da je urođeni proces starenja zapravo prouzročen oksidacijskim oštećenjima stanica našeg tijela zbog slobodnih radikala.1 Slobodni radikali stvaraju se prirodno tijekom mnogih bioloških procesa u tijelu kao što su disanje, probava hrane, metabolizam alkohola, pretvaranje masti u energiju i sl.2 Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži.

    Slobodni radikali – što su i što se zbog njih događa?

    Slobodni radikali su čestice s nesparenim elektronom, nestabilni su te pokušavaju „ukrasti” taj jedan elektron koji im nedostaje nekoj drugoj obližnjoj molekuli.  Slobodne radikale uglavnom uništava prirodni antioksidacijski sustav našeg tijela. Ako taj sustav ne radi dobro, ili ako broj prisutnih slobodnih radikala nadmaši količinu antioksidansa, slobodni radikali mogu biti pokretač lošeg niza reakcija u organizmu. Neravnotežu između slobodnih radikala i mogućnosti obrane organizma nazivamo i oksidacijski stres.

    Kako oksidacijski stres djeluje na kožu?

    Onečišćeni zrak, izloženost raznim kemikalijama, ali pogotovo utjecaj Sunčeva UVA i UVB zračenja razlozi su zbog kojih su stanice kože prve na udaru oksidacijskog stresa. Zbog štetnih vanjskih utjecaja u stanicama kože stvara se povećan broj slobodnih radikala, koji čak može prouzročiti gubitak funkcije površinskih stanica kože. Kao posljedica toga javljaju se neugodne promjene na koži, stvaraju se iritacije, oštećenja i hiperpigmentacije. Koža gubi sjaj, smanjuje se njezina elastičnost te se pojavljuju bore i  koža stari. Alergijske reakcije na koži također su dokaz da su stanice izložene oksidacijskom stresu.2 Nažalost, nerijetko se javljaju i melanomi. Koža svakoga od nas razlikuje se vlastitom sposobnošću obrane, ovisno o prirodno prisutnom broju melanocita, stanica koje proizvode melanin, pigment koji pomaže pri zaštiti od ultraljubičastih zraka. Zato je dobro poznavati vlastiti fototip kože i u skladu s njime odrediti odabir antioksidansa. Fototip svoje kože provjerite na https://mysun.expert/#upitnik i odmah doznajte koja suplementacija najviše odgovara upravom vašem fototipu.

    Antioksidansi – borci protiv slobodnih radikala

    Antioksidacijski procesi se prirodno događaju u tijelu. Tu je uključeno nekoliko enzima čija pravilna funkcija potpuno ovisi o dovoljnoj opskrbi organizma mikrolelementima kao što su selen, bakar, cink, željezo i mangan. Određeni metaboliti koji se stvaraju u tijelu također imaju antioksidacijske funkcije,   npr. koenzim Q10 i glutation. Postoje i neenzimatski antioksidansi, a većinu ih trebamo unijeti u organizam putem hrane. Najvažniji su vitamin A ili njegov provitamin beta-karoten te vitamini C i E. Oni se smatraju „čistačima” slobodnih radikala. Nadalje, postoji skupina spojeva iz voća i povrća koje nazivamo fitokemikalije, a oni također pokazuju veliku antioksidacijsku moć.3

    Pobijediti oksidacijski stres?

    Studije su pokazale da uravnoteženi način života i zdrava prehrana zaista mogu smanjiti utjecaj oksidacijskog stresa na organizam, a antioksidansi imaju glavnu ulogu u toj borbi.2  Zabluda je da se jedan antioksidans može ravnopravno zamijeniti drugim, već svaki od njih ima vlastita svojstva i načine djelovanja u organizmu.2 U trenutcima izloženosti vanjskim štetnim utjecajima, osobito ljeti kad je loš utjecaj Sunčeva UV zračenja stalno prisutan tijekom dana, uravnoteženost i sinergija dobitna su kombinacija. Kvalitetni antioksidansi prisutni u Solgar Advanced Antioxidant Formuli pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa i važan su saveznik u očuvanju zdravlja kože*.

    *Vitamini B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.

    Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

    1. Brintz C. (2013.) Free-Radical Theory of Aging. U: Gellman M.D., Turner J.R. (eds) Encyclopedia of Behavioral Medicine. Springer, New York, NY. https://doi.org/10.1007/978-1-4419-1005-9_191

    2. Sharifi-Rad M. et al. (2020.) Lifestyle, Oxidative Stress, and Antioxidants: Back and Forth in the Pathophysiology of Chronic Diseases. Front Physiol. Jul 2;11:694. doi: 10.3389/fphys.2020.00694

    3. Lobo V. et al. (2010.) Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. Jul;4(8):118‒26. doi: 10.4103/0973-7847.70902

Search
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.