Day: October 29, 2024

Što sve trebamo znati o omega-3 masnim kiselinama
Više od 40 000 objavljenih studija o omega-3 masnim kiselinama u svijetu, uključujući više od 4 000 kliničkih ispitivanja na ljudima govori o neprekidnom zanimanju za omega-3 masne kiseline i njihovu blagotvornom djelovanju na zdravlje. Glavna područja u kojima imaju pozitivnu ulogu jesu prevencija i terapija kardiovaskularnih bolesti, prenatalno i dojenačko zdravlje, mentalne bolesti, depresija, demencija i ADHD te zdravlje očiju. U prehrani su nam masnoće itekako potrebne, pri čemu nije važna samo količina unesene masti nego sastav masnih kiselina i njihov udio u svakodnevnici. Današnja prehrana obiluje zasićenim masnim kiselinama, a skromniji je unos nezasićenih masnih kiselina još opterećen i nepovoljnim međusobnim omjerom. Omega-3 masne kiseline premalo su zastupljene u usporedbi s omega-6 masnim kiselinama.
Što su omega-3 masne kiseline?
Omega-3 masne kiseline su višestruko nezasićene karboksilne kiseline. Prema položaju dvostrukih veza dijelimo ih na omega-3 i omega-6 masne kiseline.
Skupini omega-3 masnih kiselina pripadaju ALA (alfa-linolenska kiselina), koja se može pronaći u lanenom ulju, orasima i zelenom lišću, EPA (eikozapentaenoična kiselina) nalazi se u ribama hladnih mora i DHA ( dokozaheksaenoična kiselina), koje ima u algama i morskom raslinju.
Skupini omega-6 masnih kiselina pripadaju linolna masna kiselina (u ulju soje i šafrana, većini biljnih ulja), GLA ( gama-linolenska kiselina) u ulju boražine i noćurka i AA (arahidonska kiselina) u mesu, organima i drugim životinjskim proizvodima.
Sve te masne kiseline su organizmu prijeko potrebne, ali je za očuvanje zdravlja važan njihov međusoban omjer. Idealan bi bio 1 : 1, a za ostvarenje pozitivnih učinaka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti preporučuje se da iznosi 2 ‒ 5 : 1 (n‒ 6 : n‒ 3). U stvarnosti taj omjer bude 12 ‒ 15 : 1 zbog čega se događa blokada sinteze omega-3 masnih kiselina te kao posljedica toga pojačano zgrušavanje krvi, češće upalne reakcije i pojačane stanične proliferacije.
Unos omega-3 masnih kiselina potrebno je povećati, a da bi organizam mogao od njih imati koristi moraju dospjeti u tkiva u kojima će ostvariti biološku aktivnost. Tada možemo odrediti omega-3 indeks koji predstavlja sadržaj EPA i DHA u eritrocitima i sadržaj omega-3 masnih kiselina u tkivima. Smatra se odličnim biomarkerom za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne srčane smrti, boljim od razine kolesterola. Znanstvenici zaključuju da unosom 1000 mg EPA + DHA postižemo odgovarajuće zasićenje u tkivima, odnosno omega-3 indeks koji iznosi 11.¹
Pozitivni učinci omega-3 masnih kiselina
Popularnost su stekle upravo zbog smanjenja rizika od bolesti srca i krvnih žila jer dokazano snižavaju razine triglicerida i LDL kolesterola, smanjuju rizik od nastanka krvnog ugruška, imaju antiaritmijsko djelovanje i djeluju protuupalno.^2,3 Ali djeluju i na druge organske sustave.
Studije pokazuju pozitivan učinak omega-3 masnih kiselina na kognitivni i vizualni razvoj djeteta tijekom trudnoće. DHA se u velikoj koncentraciji nalazi u mozgu i retini, a ključno razdoblje za postizanje kritičnih koncentracija je posljednje tromjesečje. Tijekom razdoblja laktacije, koncentracija DHA se u mozgu povećava. Prema rezultatima mnogih nedavnih istraživanja, suplementacija DHA smatra se kliničko važnom u trudnoći i tijekom ranog djetinjstva. Uz navedeno, omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od prijevremenog porođaja i rizik od alergija u dojenačkoj dobi.⁵
Omega-3 masne kiseline pomažu stanicama mozga da se koriste neurotransmiterima, serotoninom i dopaminom, koji pomažu u regulaciji raspoloženja te smanjuju upale u mozgu povezane s depresijom. Neka istraživanja povezuju ih sa smanjenim rizikom od kognitivnog oštećenja, mogu smanjiti simptome povezane s ADHD-om.⁴
Zbog visokog sadržaja DHA u retini, utjecaj na zdravlje očiju je velik. Imaju ulogu kod sindroma suhog oka te smanjuju rizik od makularne degeneracije.⁶
Prirodni izvori omega-3 masnih kiselina
Glavni izvori su plava riba (srdela, skuša, tuna) te ribe iz hladnih mora (haringa, losos), alge i plodovi mora te sjemenke i orašasti plodovi.
Preporuke raznih udruženja za prevenciju kardiovaskularnih bolesti su da se riba jede barem dva puta na tjedan. Važno je znati da status omega-3 masnih kiselina ovisi o vrsti ribe koja se konzumira, što u prehrambenim navikama većine znači da unos omega-3 masnih kiselina nije zadovoljavajući ni za profilaktičko, a pogotovo njihovo terapijsko djelovanje. Naime, koncentracija omega-3 masnih kiselina nije jednaka u svakoj vrsti ribe, a ovisi i o prehrani tih riba. Zato je mnogo bolje terapijski učinak postići standardiziranom dozom kvalitetnog suplementa. Naravno, na prvom je mjestu i dalje preporuka uravnotežene i raznovrsne prehrane jer joj suplementi nisu zamjena.
Što čini suplement s omega-3 masnom kiselinom kvalitetnim?
Da bi se osigurala odgovarajuća apsorpcija i koncentracija omega-3 masnih kiselina u tkivima, izvor u dodatcima prehrani treba biti visokopročišćeno i koncentrirano riblje ulje iz kojeg su uklonjeni teški metali, dioksini i druga onečišćenja postupcima purifikacije, superkritične ekstrakcije i molekularne destilacije. Prednost ima sitna plava riba (skuša, srdela, losos) koja je siromašna metalima. Ispitivanja su potvrdila da je ulje antarktičkog krila najbolji izvor omega-3 masnih kiselina jer ima bolju stabilnost, bržu apsorpciju i bolju iskoristivost zbog fosfolipidnog oblika omega-3 masnih kiselina. Dodatnu kvalitetu daje mu sadržaj astaksantina koji je snažan antioksidans.
EPA i DHA su najvažnije masne kiseline za cijeli organizam tijekom cijelog života.
Čak 80 % ljudi diljem svijeta ne dobiva dovoljno EPA i DHA. EFSA preporučuje najmanje 250 mg EPA + DHA na dan, GEOD najmanje 500 mg EPA + DHA, te UN FAO preporučuje između 250 i 2 000 mg. Preporuka za trudnice i dojilje je najmanje 700 mg EPA + DHA, od toga najmanje 300 mg DHA. Te se preporuke mogu shvatiti kao općenite smjernice. Novija istraživanja pokazuju da veći unos donosi i veću korist.⁶
Zaključujemo da su omega-3 masne kiseline važan čimbenik zdravlja i preporučujemo njihov optimalan unos. Kako bismo dodatno obogatili uobičajenu prehranu, preporučujemo nadoknadu kvalitetnim i provjerenim Solgarovim dodatcima prehrani.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.
_{Connor, W. E., Importance of n-3 fatty acids in health and desease. American Journal of Clinical Nutrition 2000: 71: 171–5.}
_{Kris-Etherton, P. M., Harris W.S., Appel L.J. Fish consumption, fishoil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation, 106, 2002: 2747–2757.}
_{Bucher, H. C., Hengstler, P., Schindler, C., Meier, G. N-3 polyunsaturated fatty acids in coronary heart disease: a meta-analysis of randomized controlled trials. Am J Med, 112, 2002, 298–304.}
_{Logan, A. C. Review: Omega-3 fatty acids and major depression: A primer for the mental health professional. Lipids in Health and Disease, 2004: 3:25}
_{Jensen, C. L. Effects of n-3 fatty acids during pregnancy and lactation. Am J Clin Nutr. 2006: 83(6 suppl):1452S–1457S.}
_{https://www.fatsoflife.com/. Pristupljeno 24. kolovoza 2023}
October 29, 2024
Zdravlje u svakodnevnim navikama: prehrani, snu i odnosima
Neobična stvar, te navike. Katkad ni sami ljudi ne znaju da ih imaju.
Agatha Christie, britanska književnica

Zamislite sljedeću situaciju: Budilica na mobitelu i dalje zvoni u torbi, iako već jurite na posao. Napokon stižete i odmah s vrata tješite dragu kolegicu koja je jučer imala loš dan. Odrađujete sve poslove potpuno automatski i žurite doma s namjerom da djecu što prije stavite u krevet kako biste, kada napokon svi zaspu, imali pet minuta za sebe. Srušite se te zaspite na kauču.
Ili pak: Dižete se u 5 da biste odradili jutarnji trening. Na poslu ste devet sati za računalom, ali čim stignete doma nastavljate s radom. Večernji trening je od 19 do 21. Pripremate zobene pahuljice sa chiom da prenoće u hladnjaku. Majka vas je pokušala dobiti u 9, 14 i 18 sati. UZ to imate još četiri propuštena poziva i dvije poruke prijatelja koji planiraju druženje tijekom vikenda. Ne odgovarate. Nemate vremena.
Navike su sve aktivnosti koje rutinski ponavljamo, naš uobičajeni način postupanja. Bilo da je to zdrav doručak ili preskakanje obroka, pranje zuba ili paljenje mobitela odmah nakon buđenja, izbjegavanje druženja s najbližima ili prihvaćanje svake obaveze samo da biste se svidjeli drugima. Važno je realno sagledati koliko su naše trenutačne navike dugoročno dobre za naše tjelesno i mentalno zdravlje. Osvijestite ono loše, ali i ono dobro. Dobro zadržite, a loše treba promijeniti.

Loših navika ćete se lakše riješiti danas nego sutra.
židovska poslovica

Prema tvrdnji Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 80 % svih bolesti srca, inzulta i dijabetesa tipa 2 te do 40 % karcinoma moglo bi se spriječiti kad bi se ljudi bolje hranili, više se bavili tjelesnom aktivnošću te prestali konzumirati duhanske proizvode.¹
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti tvrdi da jedna od triju odraslih osoba ne spava dovoljno.² Postoje statistike koje pokazuju da je gotovo 20 % prometnih nesreća i ozljeda povezano s pospanošću.³ Također, nedovoljno sna povećava rizik od pretilosti.⁴
Snažni socijalni kontakti povećavaju vjerojatnost preživljavanja za 50 % neovisno o dobi, spolu ili zdravstvenom statusu, prema meta analizi 148 studija o rizicima smrtnosti.⁵
Zato, ako ste neku od svojih navika prepoznali kao lošu, počnite je mijenjati već danas.

Motivacija čini da napravite prvi korak. Navike čine da stignete do kraja.
Jim Ryun, američki atletičar i političar

Obično nas na djelovanje motiviraju neka nova saznanja, sagledavanje situacije s druge strane, pozitivan primjer iz okoline ili pak razmišljanje o mogućim pozitivnim ishodima.
„Ono smo što jedemo.” Gradivni elementi i energija za gotovo sve procese koji se događaju u našem tijelu dolaze iz onih tvari koje unesemo u organizam, ponajprije putem probavnog sustava. Tijelo raspolaže onim što mu je u danom trenutku dostupno, a to često nije najpovoljniji izbor. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da zdrava prehrana odraslih osoba mora uključivati voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove i cjelovite žitarice, pri čemu najmanje 400 g voća i povrća na dan.⁶ Također, zdrava prehrana uključuje manje od 5 g soli na dan.⁶ Osjećate glad? Nemojte uzeti čokoladicu, u hladnjaku sigurno ima i tekući jogurt. Stavite u njega žlicu meda i pola banane i eto deserta. Čim takav izbor svjesno ponovite nekoliko dana zaredom, korak ste bliže postizanju nove, zdravije navike. Ako razmišljate o dodatku prehrani koji bi bio potpora u održavanju zdravoga načina života, Solgar Omnium je jedan od najsloženijih multivitaminsko-multimineralnih proizvoda. Sadržava 47 aktivnih sastojaka vrhunske kvalitete i visoke bioraspoloživosti, poput koenzima Q10, kvercetina i praha brokule. Također sadržava vitamine i minerale za nadoknadu svakodnevnih potreba, a bogat je i antioksidansima i biljnim sastojcima.
Spavanje je također osnovna ljudska potreba. Pomaže tijelu da se odmori, a mozgu da prouči informacije s kojima se susreo taj dan. Čak i najmanji poremećaj u kvaliteti ili trajanju sna može prouzročiti probleme u vezi s pamćenjem, prosuđivanjem i raspoloženjem, ali i izazvati zdravstvene probleme kao što su dijabetes ili visoki krvni tlak.⁷ Neurotransmiter adenozin postupno se nakuplja u mozgu tijekom dana, a visoke koncentracije čine nas pospanima. Kofein u kavi i drugim pićima može nam otežati uspavljivanje zbog toga što blokira receptore za adenozin u mozgu.⁴ Melatonin je hormon koji se otpušta u mozak kada je mrak i „obavještava” naše tijelo da je vrijeme za spavanje. Dok smo izloženi svjetlosti, luči se kortizol koji nas razbuđuje. Ako smo neposredno prije spavanja izloženi umjetnom svjetlu ili plavom svjetlu zaslona, moguće je da proizvodnja melatonina neće biti dovoljna da lako utonemo u san.⁴ Umjesto mobitela ili televizora, prije spavanje bi bolji izbor bila knjiga. Od dodataka prehrani se, prije spavanja, možete odlučiti za dodatak koji sadržava magnezij. Odgovarajuća doza magnezija pomaže mišićima cijelog tijela u njihovu normalnom funkcioniranju te pridonosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj psihološkoj funkciji. Visoko apsorbirajući oblik magnezija sadržava Solgarov kelirani magnezij.
Emotivna iscrpljenost često nastaje zbog fizičke i nutritivne iscrpljenosti, ali i kao posljedica svakodnevnih odnosa s drugim ljudima. Ravnoteža tijela i uma važna je za naše cjelovito zdravlje. Unatoč uravnoteženoj prehrani i dobroj kvaliteti sna, stres u većini situacija, nažalost, ne možemo izbjeći. Ipak neke situacije možemo prihvatiti i nositi se sa stresom na povoljniji način za naš organizam. Mindfullnes ili autogeni trening pojmovi su koji zavređuju proučavanje i odličan su način upravljanja stresom. Također, sve osobe s kojima se susrećemo i surađujemo tijekom dana svojim reakcijama i postupanjem utječu na nas. Ako znate da neke osobe izrazito nepovoljno djeluju na vaše raspoloženje, pokušajte ih izbjeći i nemojte da vas zbog toga grize savjest. Nedvojbena i jasna komunikacija vlastitih želja i vlastitog mišljenja također je nešto što se mora naučiti. Kada vas ponovno zamole za uslugu koja vam zapravo nije ugodna, jednostavno recite da ne možete. Ne da ćete pokušati, javiti poslije, razgovarati s prijateljicom može li ona, nego kratko i jasno iznesite ono što mislite. Tako učite biti u miru sami sa sobom i umanjujete mogućnost za dodatne stresne situacije i loše osjećaje poslije. Velika dobrobit su dobri obiteljski odnosi i potpora bliskih prijatelja. Kvaliteta odnosa u bliskoj obitelji može utjecati na endokrinu i imunosnu funkciju organizma te na živčani sustav.⁸ U odgovoru organizma na stres može pomoći uzimanje dodataka prehrani na osnovi biljke rhodiole. Rhodiola je adaptogena biljka, pomaže prilagodbi na stres i tijekom pojačanih fizičkih napora. Solgar Balance Rhodiola Complex je sinergijska formulacija adaptogenih biljaka i vitamina i minerala te je dobra kao pomoć u regulaciji stresa zbog svakodnevnih odnosa.

Naviku ne možete baciti kroz prozor. Morate je pratiti niza stube, korak po korak.
Mark Twain, američki književnik

U svojim odlukama budite ustrajni, ali istodobno blagi prema sebi. Nemojte unositi više od jedne do dviju promjena u svoj život istodobno jer se pokazalo da to smanjuje izglede za uspjeh. Dopustite si ići malim koracima i dajte si vremena da osjetite zadovoljstvo promjenama koje ste uspješno uveli. Svaki i najmanji uspjeh daje novu motivaciju za dalje. Zdravstvena svijest važna je za postizanje holističkog zdravlja te za zdrav i sretan život.
Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.
Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.

_{Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj funkciji mišića, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti. Rhodiola pomaže prilagodbi na stres i pojačane fizičke napore.}

_{Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases: report of a joint WHO/FAO expert consultation, WHO technical report, pristupljeno 4. ožujka 2002. https://www.who.int/publications/i/item/924120916X}
_{https://www.health.harvard.edu/heart-health/are-you-getting-enough-sleep , pristupljeno 27. rujna 2023.}
_{Institute of Medicine (US) Committee on Sleep Medicine and Research; Colten HR, Altevogt BM, editors. Sleep Disorders and Sleep Deprivation: An Unmet Public Health Problem. Washington (DC): National Academies Press (US); 2006. 4, Functional and Economic Impact of Sleep Loss and Sleep-Related Disorders. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK19958/}
_{https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/sleep/ , pristupljeno 27. rujna 2023.}
_{Holt – Lunstad J., et al, Social Relationships and Mortality Risk: A Meta-analytic Review, july 27, 2010, https://doi.org/10.1371/journal.pmed.1000316}
_{https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/healthy-diet , pristupljeno 29. rujna 2023.}
_{Division of Sleep Medicine at Harvard Medical School and WGBH Educational Foundation. (n.d.). Consequences of insufficient sleep. Healthy Sleep https://sleep.hms.harvard.edu/education-training/public-education/sleep-and-health-education-program/sleep-health-education-45}
_{Uchino, B. N., Way, B. M. Integrative pathways linking close family ties to health: A neurochemical perspective. Am Psychol. 2017 Sep;72(6):590‒600. https://doi.org/10.1037/amp0000049}
October 29, 2024
Važan čimbenik za odabir baš vašeg faktora

Sigurno ste primijetili da su na društvenim mrežama trenutačno aktualna pitanja poput: ljudi, što da radim da što bolje pocrnim ove sezone? I onda slijede mnogi komentari o tome kako i što uzimati, raditi, piti i čime mazati tijelo. Međutim, je li svaki dobiveni savjet prikladan baš za onoga tko pitanje postavlja. Svakako, poželjnije bi bilo pitati kako da što zdravije potamnim? A idealno je pitanje zapravo: kako da svoju kožu što bolje zaštitim od neželjenih posljedica izlaganja štetnom ultraljubičastom (UV) zračenju?
Da bi odgovor bio što točniji, prođimo zajedno tri važna koraka.
1. Upoznajte svoju kožu
Godine 1975. razvijen je koncept Fitzpatrickove ljestvice. Ona određuje fototip kože ovisno o količini prirodno prisutnog pigmenta melanina, reakciji na UV zračenje i sklonosti razvijanja opeklina od sunca te riziku od razvijanja raka kože. Zato je prvi korak u uspješnoj zaštiti saznati kojem fototipu pripada naša koža i uzeti to u obzir pri sljedećem izlaganju Sunčevim zrakama. U našem su podneblju najčešća četiri fototipa, pri čemu fototip I karakterizira jako svijetla koža, kosa i oči, mogućnost samozaštite kože je iznimno kratka te koža izgori već nakon nekoliko minuta izloženosti suncu i pritom ne potamni. U fototip IV spadaju osobe s tamnom kosom i očima, koža ima sposobnost da se nešto dulje opire UV zrakama, rjeđe crveni, a lako tamni. Kratki upitnik koji će vam pomoći u otkrivanju svojega fototipa ispunite na stranici https://mysun.expert/#upitnik.
No, postoje različita stanja i bolesti koji također utječu na otpornost i stanje vaše kože. Razne dermatološke bolesti, imunosni status pa i lijekovi koje uzimate mogu promijeniti način na koji će se vaša koža ponašati tijekom izloženosti UV zrakama. Česta je i tzv. alergija na sunce koja se može pojaviti neovisno o tome koji smo fototip. U takvim je slučajevima osobito važno savjetovati se sa svojim liječnikom ili farmaceutom koji će vas iscrpno uputiti na to kako smanjiti rizik od neželjenih posljedica.
2. Osvijestite svoje svakidašnje navike
Nije svejedno u kojem dijelu dana ili zbog čega boravite na otvorenom. Iako je rizik od UV zračenja stalno prisutan tijekom dana, intenzitet izlaganja nije jednak ako smo cijeli dan na plaži ili samo predvečer prošećemo po naselju. Osobe koje provode cijelo radno vrijeme na otvorenom svakako bi se trebale štititi prikladnom radnom odjećom, a na izložene dijelove kože redovito nanositi kreme s visokim zaštitnim faktorom. Dugotrajna vožnja u automobilu također pojačava rizik jer staklo dodatno reflektira UV zračenje, a slično je i tijekom boravka na vodi ili uz vodu. Tijekom kratkotrajnog boravka u prirodi, ali u sunčanijem dijelu dana, npr. dok vrtlarite ili izađete na trčanje, ne smijete zaboraviti dodatno zaštititi izloženu kožu.
3. Donesite najbolju odluku – zaštitite kožu iznutra
Uravnotežena i zdrava prehrana iznimno je važna. Svježe voće i povrće bogato je antioksidansima koji su nužni u reakcijama koje se u koži događaju dok se ona pokušava obraniti od štetnog zračenja. Kvalitetni dodatci prehrani svakako su odličan način kojim koži možemo osigurati dodatnu zalihu antioksidansa i prijeko potrebnu dodatnu zaštitu u sunčanom dijelu godine. Najpoznatiji prirodni antioksidans zasigurno je vitamin C, zatim vitamini A i E. Tu su još cink, selen i mangan. Obrambenu snagu kože posebno potpomažu karotenoidi, od kojih je najpoznatiji beta-karoten, svrstan čak u antikancerogene tvari. To je crveno-narančasti pigment, također antioksidans, a u tijelu se pretvara u vitamin A. Međutim, zanimljivo je da se unos sintetskog beta-karotena kod pušača povezuje s dodatnim rizikom od razvoja karcinoma. Zato je važno raspitati se je li beta- karoten koji unosimo zaista prirodnog podrijetla. Astaksantin, također karotenoid, u prirodi se stvara u nekim biljkama i mikroalgama. Njegova antioksidacijska aktivnost je čak do 40 puta jača nego beta-karotena. Istraživanja su potvrdila da redoviti oralni unos astaksantina znatno povećava sadržaj vlage i elastičnost kože, a pokazao se i kao dobar izbor i kad je riječ o atopijskom dermatitisu. S obzirom na stanje naše kože, redovitim unosom nekog od navedenih dodataka prehrani ili čak njihove kombinacije, koži pružamo dodatnu zaštitu iznutra.
I točan je odgovor… personalizirana suplementacija
Sada kad znamo svoj fototip i shvaćamo koliki su naši konkretni rizici lakše možemo odrediti opseg zaštite koja nam je potrebna. Personalizirana suplementacija znači da pri odabiru dodataka prehrani uzimamo u obzir sve značajke naše kože. Kao što je svatko od nas jedinstven, tako je jedinstvena i naša koža. Preporuka o „pripremi kože za sunce” treba biti individualna i uzimati u obzir sve čimbenike, stanja i posebnosti pojedine kože, ali i navike i ponašanja osobe koja u toj koži živi.
U toj preporuci može vam pomoći farmaceut, a ovdje pogledajte popis ljekarni koje provode besplatnu analizu stanja kože i određivanje vašeg fototipa.
Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.

October 29, 2024
Pet čestih zabluda o zaštiti kože od sunca
Zaštita kože od sunca iznutra nema smisla; ako sjedimo u hladu, nećemo izgorjeti; fototip kože ovisi samo o količini melanina; i slične tvrdnje samo na pri pogled mogu se činiti istinitima. Međutim, u ovom ćemo tekstu raspraviti zašto to nije baš tako i dati preporuke o pravilnoj zaštiti kože od sunca.
Zabluda #1: izgorjeti od sunca ne možemo u hladu
Ljudska je koža neprestano izložena ultraljubičastom (UV) zračenju. UV zračenje oku je nevidljivo, a odgovorno je za različite učinke na koži, od korisnih kao što je sinteza vitamina D, do štetnih poput pojave eritema, opeklina, poremećaja pigmentacije i u krajnjem slučaju pojave melanoma. Pritom su opasnije UV zrake kraćih valnih duljina ili UVB zrake koje najčešće uzrokuju eritem ubrzo nakon izlaganja suncu (klasične opekline od sunca). No ne treba zanemariti UV zrake većih valnih duljina ili UVA zrake koje, za razliku od UVB zraka, ne mogu zaustaviti staklo ili suncobran. Iako slabije jačine, svejedno mogu prouzročiti eriteme na koži, a na molekularnoj razini uzrokuju nastanak reaktivnih kisikovih specija koje neizravno mogu oštetiti DNK¹. Može se reći da u hladu ipak nismo potpuno zaštićeni od štetnog učinka UV zračenja te se također trebamo brinuti o primjerenoj zaštiti kože izvana i iznutra.
Zabluda #2: fototip kože ovisi samo o količini melanina
Melanin je tamni pigment kojemu je najvažnija uloga zaštita DNA u koži od štetnih učinaka UV zračenja. Iako osobe tamnije puti imaju veću količinu melanina u površinskom sloju kože, fototip kože ne ovisi samo o količini melanina. Boji kože pridonose i drugi pigmenti poput karotenoida, a postoje i različite vrste melanina i različiti načini na koje se on proizvodi i pakira². Popularne ljestvice za određivanje fototipa kože ne temelje se isključivo na genskim predispozicijama, nego i na drugim pokazateljima kao što su odgovor kože na izlaganje suncu i brzini tamnjenja. Najpoznatija je Fitzpatrickova skala. Na poveznici mysun.expert odgovaranjem na nekoliko kratkih pitanja možete saznati koji je vaš fototip kože i kako prilagoditi zaštitu kože od sunca vlastitom fototipu.
Zabluda #3: cjelodnevna zaštita kože od sunca nije moguća
Kao što smo spomenuli, i u hladu možemo biti izloženi štetnom učinku UVA zraka, ali i reflektiranih UVB zraka od okolnih površina. Ako preparate sa zaštitnim faktorom ne nanosimo redovito i pravilno tamo gdje je koža izložena suncu, nećemo biti zaštićeni ni na suncu ni u hladu. Upravo zato postoji sistemska fotoprotekcija koja nudi osnovnu razinu zaštite od sunca od 0 do 24, ravnomjerno raspoređenu cijelim tijelom. Dokazano je da neprestana primjena β-karotena tijekom najmanje deset tjedana postiže zaštitu od nastanka eritema prouzročena suncem neovisno o nanošenju preparata sa zaštitnim faktorom⁴. Zato možemo reći da je cjelodnevna zaštita kože od sunca moguća i da zaštita kože iznutra ima smisla.
Zabluda #4: svaki tip kože možemo na jednak način štititi od sunca
Budući da različiti fototipovi kože imaju različitu sklonost razvoja negativnih posljedica UV zračenja, svaki fototip treba odgovarajuće štititi i suplementirati za njih najbolje prilagođenim dodatcima prehrani. Najsvjetlija koža najosjetljivija je na negativne učinke Sunčeve svjetlosti. Zato i traži najsnažniju zaštitu i proizvode najšireg spektra djelovanja. Uz kreme s najvećim zaštitnim faktorom, za fototipove kože I i II preporučuju se svi najjači antioksidansi: astaksantin, β-karoten, vitamini C i E, cink, bakar, selen, piknogenol itd. Svi su sadržani u dva najsnažnija Solgarova proizvoda za pripremu kože iznutra – Solgar Advanced Antioxidant Formula i Solgar Astaxanthin.
Zabluda #5: osobe tamnije puti ne mogu imati ozbiljne posljedice od izlaganja suncu
Mnogi misle da tamnijim fototipovima kože nije potrebna snažna zaštita, ali UV zrake mogu i njih oštetiti. Možda neće izgorjeti odmah, no dugoročno nisu zaštićeni od pojave fotostarenja kože, različitih poremećaja u pigmentaciji, pa čak i melanoma⁵. Zato i njih treba primjereno štititi i pripremati za izlaganje suncu prilagođenim suplementima. Za tip kože III preporuka je Solgar Beta-karoten, a za tip IV Solgar Advanced Antioxidant Formula.
Iako ne možemo biti potpuno zaštićeni od štetnih učinaka Sunčeva zračenja, pravodobna zaštita izvana i suplementacija iznutra prilagođena fototipu kože najvažnije su mjere koje možemo poduzeti.
Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove stranice na Facebooku i Instagramu.
_{Brenner, M., Hearing, V. J. The protective role of melanin against UV damage in human skin. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(3):539–549.}
_{Stamatas, G. N., Zmudzka, B. Z., Kollias, N., Beer, J. Z. Non-invasive measurements of skin pigmentation in situ. Pigment Cell Res. 2004: 17:618–626.}
_{Gupta, V., Sharma, V. K. Skin typing: Fitzpatrick grading and others. Clinics in dermatology, 2019: 37(5):430–436.}
_{Köpcke, W., Krutmann, J. Protection from sunburn with beta-Carotene–a meta-analysis. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(2):284–288.}
_{Passeron, T., Lim, H. W., Goh, C. L., Kang, H. Y., Ly, F., Morita, A., Ocampo Candiani, J., Puig, S., Schalka, S., Wei, L., Dréno, B., Krutmann, J. Photoprotection according to skin phototype and dermatoses: practical recommendations from an expert panel. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, 2021: 35(7):1460–1469.}
October 29, 2024
Zaštita i njega kože prije i nakon izlaganja suncu
Zaštita i njega kože prije i nakon izlaganja suncu Close-up of a person wearing a straw hat Description automatically generated Zaštita kože od sunca je imperativ i mora biti nezaobilazni dio naše dnevne rutine ne samo ljeti nego cijelu godinu. Učestalost tumora kože u stalnom je porastu. Svake se godine u SAD-u dijagnosticira više tumora kože nego svih ostalih tumora zajedno.¹ Otprilike 80 % njih uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV).²

Negativan utjecaj Sunčevih zraka
Ultraljubičasto zračenje sastoji se od više vrsta zraka, a njihov utjecaj na kožu je različit. UVA zrake prisutne su cijeli dan te nesmetano prodiru kroz oblake, ali i staklo. Imaju veću ulogu u dugoročnom oštećenju jer prodiru u dublji sloj kože (dermis) te uzrokuju preuranjeno starenje kože.³ Čak 90 % starenja kože posljedica je djelovanja Sunčevih zraka.¹ UVB zrake variraju tijekom dana, a najjače su oko podne. Odgovorne su za dugotrajniju preplanulost, ali mogu prouzročiti opekline. ³ Pet ili više opeklina udvostručuje pojavu melanoma.¹ Oko je jedini organ koji omogućuje izravan prodor svjetlosti u tijelo. Oko 20 % katarakte može prouzročiti pretjerano ultraljubičasto zračenje te nastaje oštećenja oka. Sve više pozornosti posvećuje se i negativnom djelovanju ultraljubičastog zračenja na imunosni sustav.³

Kako pravilno zaštiti kožu?
Fotoprotekcija je skup mjera zaštite od navedenih štetnih učinaka. Važno je istaknuti da su djeca posebno ugrožena skupina. Njihova je koža tanja i ima manju koncentraciju melanina pa i Sunčeve zrake dopiru dublje nego u odraslih osoba.

Zaštita kože izvana
Pravilna zaštita podrazumijeva izbjegavanje izlaganja Sunčevim zrakama, posebno između 10 i 16 sati tijekom najveće insolacije. Kako bismo se zaštitili, potrebno je nositi prikladnu odjeću, kapu ili šešir sa širokim obodom tako da štiti lice, uši i vrat. Sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100 % zaštitu od UVA zraka te moraju biti u skladu s europskim standardom zaštite i imaju oznaku „CE” Neizostavan dio je i pravilna upotreba odgovarajuće kreme sa zaštitnim faktorom. Naime, pokazalo se da svakodnevna upotreba kreme sa zaštitim faktorom 15 ili više smanjuje starenje kože za 24 %.¹ Kremu je potrebno nanijeti 20 minuta prije izlaganja suncu ako sadržava kemijske filtere. Nakon dva sata ili nakon plivanja, brisanja ručnikom potrebno je ponovno nanijeti kremu. Vrlo često se ne primjenjuje dovoljna količina kreme. Potrebno je otprilike 35 ml zaštitnog sredstva da bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe.³

Zaštita kože iznutra
Svakodnevno se u našem tijelu stvaraju slobodni radikali i to je sasvim normalna pojava. Naš organizam ih neutralizira i tako sprječava daljnje štetne reakcije. No, zbog pretjeranog izlaganja ultraljubičastome zračenju proces stvaranja slobodnih radikala brži je od procesa neutralizacije te se oni nakupljaju. Tada postaju „opasni“ jer druge molekule čine nestabilnima i pokreće se više štetnih reakcija (oksidacijski stres). Na taj način naše stanice postaju oštećene i nefunkcionalne. Mogu se vezati za genski materijal pa nastaju i teža oštećenja. Kako bi se spriječile takve negativne posljedice, važnu ulogu imaju antioksidansi. Oni su sekundarni protektivni čimbenici i vrlo su važni u fotoprotekciji.^2,4

Antioksidansi – pomoć u fotoprotekciji
Antioksidansi neutraliziraju i stabiliziraju postojeće slobodne radikale i time smanjuju daljnje štetne reakcije. Uz to, sprječavaju nastanak novih štetnih spojeva. Postoje stotine tvari koje mogu djelovati kao antioksidansi, a ističemo samo neki od njih: vitamini (C, E, A) , minerali (selen, cink…), karetenoidi (beta karoten, astaksantin…), fenoli. Mnoge antioksidanse većinom unosimo hranom. Nalaze se u voću, povrću i začinima. Raznovrsnom prehranom i pravilnom pripremom namirnica osiguravamo dovoljne količine.^4,5,6 Zbog svojih pozitivnih učinaka antioksidansi se nalaze u mnogim kozmetičkim preparatima, ali i u dodatcima prehrani. Kako bi se osiguralo zaštitno djelovanje, potrebno je početi uzimati odgovarajuće dodatke prehrani najmanje četiri tjedna prije pojačanog izlaganja Sunčevim zrakama te cijelo ljeto. U tome su vrlo dobar izbor Solgar Prirodni Beta-Karoten*, a Solgar Advanced Antioksidant** pruža sveobuhvatnu formulaciju različitih antioksidansa od kojih su neki biljnog podrijetla. Ovisno o vašem tipu kože, odnosno načinu na koji vaša koža reagira na sunce, svatko može odabrati koji mu preparat odgovara.
_{*Beta-karoten je provitamin vitamina A. Vitamin A pridonosi održavanju normalne kože i sluznica. 
**Sadržava vitamine B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink koji pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.}

Njega kože nakon izlaganja suncu
Koža je nakon pojačanog izlaganja suncu suha, katkad čak ispucala i gruba. Sve što se nanijelo na kožu tijekom dana trebalo bi navečer ukloniti. Tijekom tuširanja nemojte rabiti sapune jer dodatno isušuju kožu. Kako bi koža zadržala elastičnost i zdrav izgled, posebnu je pozornost potrebno posvetiti njezinoj hidrataciji i regeneraciji. Tu su iznimno korisni preparati s dekspantenolom i hijaluronskom kiselinom. Ako nastanu blaže površinske opekline, veoma dobar izbor su aloa vera gel ili riblja mast. Praktičan izbor su i termalne vode jer hlade, vlaže i time pružaju ugodan osjećaj.⁷ Kako bi se umanjio učinak fotostarenja kože, preporučuje se dodatna suplementacija. Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex sadržava moćnu kombinaciju hijaluronske kiseline i kolagena. Također, u sastavu ima vitamin C koji pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa. Pozitivni učinci pravilne zaštite i njege kože nisu možda odmah vidljivi, kao ni štetne posljedice Sunčeva zračenja, ali imajte na umu da koža sve „pamti”. Zato uvrstite barem neke, ako ne možete sve od spomenutih preporuka u svakodnevne rutine i koža će vam biti iznimno zahvalna. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

_{https://www.skincancer.org/skin-cancer-information/skin-cancer-facts/, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
_{https://hrcak.srce.hr/file/191734, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
_{https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/radiation-the-known-health-effects-of-ultraviolet-radiation, pristupljeno 23. lipnja 2023.}
_{https://vitamini.hr/znanost-industrija/promo/antioksidansima-protiv-slobodnih-radikala-15356/, pristupljeno, 23. lipnja 2023.}
_{https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/antioxidants/, pristupljeno 26. lipnja 2023.}
_{Fernández-García, E. Skin protection against UV light by dietary antioxidants. Food Funct. 2014 Sep;5(9):1994-2003. doi: 10.1039/c4fo00280f. PMID: 24964816.}
_{Priručnik za samoliječenje, CASI, Zagreb, 2017.}
October 29, 2024
Zdravlje štitnjače: savjeti i preporuke
Što je štitnjača i čemu služi?
Štitnjača je mala endokrina žlijezda smještena s prednje strane vrata, građena je od dvaju režnjeva koji su međusobno spojeni središnjim suženim dijelom pa nalikuje na leptira. Štitnjača putem hormona trijodtironina (T3 ) i tiroksina (T4), koje izlučuje u krv, utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Ti hormoni pomažu tijelu u iskorištavanju energije i regulaciji topline te omogućuju ispravan rad mozga, srca, mišića i ostalih organa. Radom štitnjače upravljaju hipotalamus i hipofiza. Najprije hipotalamus luči hormon koji otpušta tireotropin (TRH), a koji uzrokuje da hipofiza stvara hormon koji potiče štitnjaču (TSH) da proizvede svoje hormone. Mehanizam za prilagodbu razine tireoidnih hormona je složen i da bi on funkcionirao potrebno je zajedničko djelovanje različitih čimbenika. Ako se naruši ravnoteža, razvijaju se bolesti štitnjače. Čimbenici rizika za razvoj bolesti štitnjače su porast tjelesne mase, migrena, loša prehrana, genetika, stres, pušenje, trudnoća, menopauza.
Suživot s leptirom
Bolesti štitnjače danas su jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema te pogađaju milijune ljudi diljem svijeta, osobito u generativnoj dobi. Učestalost nepravilnosti u radu štitnjače kod žena je do deset puta veća nego u muškaraca, a čak do 60 % osoba nije svjesno svojih tegoba.
Bolesti štitnjače javljaju se zbog promjena u brzini lučenja hormona. Dva najčešća poremećaja su hipotireoza ili hipertireoza.
Hipotireoza je stanje smanjene funkcije štitne žlijezde, koncentracija hormona T3 i T4 je snižena, a povišena je koncentracija TSH-a. Metabolizam u stanicama, tkivima i cijelom organizmu se usporava te se pojavljuju simptomi umora i iscrpljenosti, anksiozni poremećaji, simptomi depresije, porast tjelesne mase, suha i gruba koža, slabost mišića i konstipacija. To je druga bolest prema učestalosti u endokrinološkim bolestima, odmah nakon dijabetesa, a simptomi se u početku teško zamjećuju. Češće obolijevaju žene i osobe starije od 60 godina.
Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače koje ubrzava metabolizam u stanicama, tkivima i cijelom organizmu. Povišena je koncentracija T3 i T4, a snižena koncentracija TSH-a. Simptomi hipertireoze su prekomjerno znojenje, gubitak tjelesne mase, ubrzan rad srca, nervoza i razdražljivost, gubitak kose, slabost, teže podnošenje topline, neredovita mjesečnica te smanjen libido. Pojavljuje se češće u žena i to uglavnom u dobi između 20-te i 50-te godine.
Jedna od najraširenijih bolesti nutritivnog obilježja je uvećanje štitnjače ili guša zbog pomanjkanja joda u organizmu. Naime, jod je nužan element za normalan rad štitnjače jer sudjeluje u sintezi hormona i njihov je sastavni dio. U Hrvatskoj se kuhinjska sol jodira i pojave gušavosti zbog toga nema. Jod nalazimo u morskim plodovima, mlijeku i mliječnim proizvodima, puretini, češnjaku, blitvi, krumpiru i jajima. Jod se preporučuje u slučajevima gušavosti i hipertireoze te ako je utvrđen njegov manjak u organizmu.
Autoimuna bolest štitnjače je pretjerana reakcija imunosnog sustava, a očituje se povišenim koncentracijama specifičnih protutijela. Može biti uzrok hipotireoze (Hashimotov tireoditis) ili hipertireoze (Gravesova ili Basedowljeva bolest).
Selen je nužan za štitnjaču
Visoka tkivna koncentracija selena (0,2 – 2 mcg/g) i selenoproteina je upravo u štitnjači. Čak i kad postoji manjak selena u organizmu, štitnjača nastoji zadržati njegove visoke koncentracije. Selen se veže za proteine koji imaju ulogu u pretvorbi tiroksina ( T4) u aktivni oblik hormona štitnjače trijodtironin (T3) te regulira stanični ciklus. Selen je snažan antioksidans i prijeko je potreban za funkciju o selenu ovisnih enzima.¹ Nalazimo ga u morskim plodovima (škampi, školjkaši), masnoj ribi (tuna, losos, bakalar), jajima, mesu, cjelovitim žitaricama, brazilskim oraščićima i drugim orašastim plodovima. Selen kao dodatak prehrani koristan je u blažim oblicima Hashimotova tireoiditisa, za osobe na terapiji levotiroksinom i kad se ne unosi dovoljno hranom.^1,4 Hashimotov tireoiditis je kronična autoimuna bolest koja uzrokuje hipotireozu i povećanje anti-TPO-a protutijela koja štete štitnjači.^2,3 Studije pokazuju da selen u obliku selenometionina u dozama 80 – 200 mcg ,koje se uzimaju 3 – 12 mjeseci, snižava anti-TPO protutijela za 21 – 62 %.^2,3 Selen pridonosi zdravlju imunosnog sustava, štiti stanice od oksidacijskog stresa te pridonosi normalnoj funkciji štitne žlijezde.^4,7
Utječu li stres i prehrana na štitnjaču?
Stres i ubrzani način život znatno štete štitnjači jer kada je tijelo pod stresom i hormoni štitnjače su na granici dopuštenih vrijednosti, a sama štitnjača je blago povećana i izgara od naprezanja. Štitnjača je žlijezda koja upozorava tijelo na to da uspori kad je u velikom stresu. U svakodnevnicu treba unijeti promjene, tj. nastojati smanjiti stres i svakodnevnu preopterećenost. Preporučamo tjelovježbu, hodanje u prirodi te 30 minuta meditacije na dan. Kvalitetan san je važan za smanjenje stresa i pravilan rad štitnjače. Prehrana treba biti zdrava i uravnotežena, bogata proteinima, vitaminima i mineralima, omega-3 masnim kiselinama i složenim ugljikohidratima. Unos šećera, kofeina i alkohola u organizam potrebno je smanjiti, također glutena, kvasca, kravljeg mlijeka i svih prerađenih namirnica. Preporučuje se povećan unos vlakana, poglavito kod hipotireoze, i odgovarajući unos vode, do 2 l na dan.
Individualan pristup liječenju
Ne postoji gotovo ni jedan organ ili tkivo u našem tijelu koje nije pod utjecajem hormona štitnjače. Regulira niz različitih metaboličkih procesa pa se i manji poremećaji njezine funkcije u različitoj životnoj dobi očituju na potpuno drukčije načine. Štitnjača je izrazito podložna imunosnim promjenama. Farmakološkim liječenjem nadoknadit će se manjak hormona ili smanjiti pretjerana proizvodnja hormona i to je osnova liječenja. Važni čimbenici medicinske skrbi za bolesnike s poremećajima rada štitnjače su promjene načina života na osnovi promjene prehrane, smanjenje stresa i kvalitetno spavanje. Važno je slušati svoje tijelo, prihvatiti simptome kako dolaze i iskoristiti ih kao pokazatelje za odmor. Veći broj studija potvrđuje znatno niže razine određenih vitamina i minerala u usporedbi sa zdravim osobama. Zato se preporučuje kvalitetna suplementacija selenom, cinkom, jodom, omega-3 masnim kiselinama, probioticima, vitaminima D i B skupine prema preporuci zdravstvenog djelatnika i prema pojedinačnim potrebama.^5,6
Svrha je suplementacije u obliku dodataka prehrani održati kontrolu nad simptomima i poboljšati ukupnu kvalitetu života.
Ostvarite sklad sa štitnjačom, odaberite zdrav način života, zdravu prehranu i kvalitetne suplemente.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

Duntas, L. H. Selenium and theThyroid: A Close-Knit Connection.2010 J ClinEndocrinolMetab 95: 5180–5188
Gärtner, R., Gasnier, B. C., Dietrich, J. W., Krebs, B., Angstwurm, M. W. 2002. Selenium supplementation in patients with autoimmune thyroiditis decreases thyroid peroxidase antibodies concentrations.J ClinEndocrinolMetab 87:1687–1691
Mazokopakis, E. E., Papadakis, J. A., Papadomanolaki, M. G., Batistakis, A. G., Giannakopoulos, T. G., Protopapadakis, E. E., Ganotakis, E. S. 2007. Effectsof 12 months treatment with L-selenomethionine on serum anti-TPO levels in patients with Hashimoto’s thyroiditis. Thyroid 17:609–612
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18686295/, pristupljeno 19. listopada 2023.
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12884559/, pristupljeno 19. listopada 2023.
Margaret, P. Rayman. Multiple nutritional factors and thyroid disease, with particular reference to autoimmune thyroid disease. Proceedings of the Nutrition Society 2019; 78:34–44
Rayman, M. P. The importance of selenium to human health. The Lancet 2000;356:233–241
October 29, 2024
Kad početi hraniti kožu za boravak na suncu?
Oštećenja kože počinju već prvim izlaganjima Sunčevim zrakama, štetni utjecaji UV zračenja se tijekom godina nakupljaju i zato nikad nije dovoljno rano za zaštitu. Sunce blagotvorno djeluje na naš organizam, potiče stvaranje vitamina D u koži, jača organizam, potiče dobro raspoloženje i djeluje antidepresivno, no prekomjerno izlaganje posebno na nepripremljenu kožu djeluje štetno i uzrokuje imunosupresiju, ubrzano starenje, alergije, a u najtežem slučaju i tumor kože. Zaštita kože od sunca je iznimno važna i podrazumijeva sve mjere kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje Sunčevih zraka na kožu. Dakle, primjena topičkih proizvoda, ali i oralnih nutrijenata koji, pravodobno primijenjeni, djeluju pozitivno zaštitno što pokazuju i mnoga znanstvena istraživanja.^1,3
Spektar zraka koji ne vidimo, ali koža ih osjeća
S obzirom na to da je učestalost tumora kože u stalnom porastu te da otprilike 80 % tumora kože uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV), rizik obolijevanja možemo smanjiti kvalitetnom pripremom, tj. ispravnom prehranom i uzimanjem odgovarajućih vitamina za kožu.2 Tri su glavne vrste ultraljubičastog zračenja, UVA, UVB i UVC. UVA zrake uzrokuju starenje kože, stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži i njihov je intenzitet jednak cijelu godine, a UVB zrake intenzivnije dopiru do Zemljine površine ljeti i uzrokuju burning, tj. stvaranje opeklina i tamnjenje kože, dopiru u dublje slojeve kože i izazivaju oštećenja DNK-a. UVC su najsnažnije, ali ih srećom zaustavlja ozonski sloj. U novije se vrijeme sve više govori i o vidljivom svjetlu posebno kod hiperpigmentacijskih poremećaja i pogoršanju nekih dermatoloških bolesti te IR zrakama koje pridonose starenju kože i fotokarcinogenezi. Zbog promjena u ozonskom omotaču intenzitet zračenja se povećava, a time i štetnost te je zato nužno brinuti se o zdravlju kože.
Antioksidansi pružaju potporu zaštiti kože
Smatra se da najmanje 50 % UV izazvanih oštećenja na koži nastaje zbog UV potaknutog stvaranja slobodnih radikala koji izravno oštećuju stanične membrane, strukturne lipide, proteine i DNK, a time uzrokuju i ubrzano starenje kože.³ Antioksidansi mogu neutralizirati neke od posljedica slobodnih radikala i pridonose fotozaštiti kože jer smanjuju djelovanje i uklanjaju slobodne radikale čime se smanjuju i sprječavaju oštećenja kože. No, to trebaju biti pravilno dozirane kombinacije antioksidansa poput astaksantina, beta-karotena, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zelenog čaja, piknogenola, omega-3 masnih kiselina, vitamina C i E.^4,5
Astaksantin je lipofilni antioksidans i pozitivno djeluje na membrane i tkiva koji obiluju lipidima, ima preventivni učinak na fotoinducirane promjene u koži, smanjuje upalne procese u koži te poboljšava izgled i zdravlje kože. Astaksantin je čak tisuću puta učinkovitiji od vitamina C i 10 puta od beta-karotena. Beta- karoten je najpoznatiji predstavnik karotenoida, djeluje zaštitno protiv UV oštećenja, smanjuje oksidacijski stres. Piknogenol zbog fotoprotektivnog, antioksidacijskog i protuupalnog učinka smanjuje opekline i oštećenja kože UV zrakama. Vitamini C i E u sinergiji štite i hidrofilne i lipofilne dijelove stanica, a fotozaštitni učinak pokazuju i vitamini skupine B. Minerali cink, selen i mangan zbog svojega antioksidacijskog djelovanja pružaju zaštitu koži, a fotozaštitno djelovanje pokazuje i silimarin.
Da bismo uživali u blagodatima sunca i izbjegli štetne učinke Sunčevih zraka, kožu je potrebno pripremati već početkom proljeća te nastaviti tijekom ljeta kvalitetnim i sveobuhvatnim formulacijama koje sadržavaju astaksantin ili beta-karoten kako bi djelovali preventivno ili pak umanjili prisutna oštećenja jer koža sve pamti. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.
Vlasta Orehovec, mag. pharm.
Chen, A. C., Damian, D. L., Halliday, G. M. Oral and systemic photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed 2014; 30: 102‒111

https://hrcak.srce.hr/file/191734

González, S., Fernández-Lorente, M., Gilaberte-Calzada, Y. The latest on skin photoprotection. Clin Dermatol.  2008; 26:614–626

Davinelli, S., Nielsen, M. E., Scapagnini, G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018; 10(4). pii: E522.

http://www.inpharma.hr/index.php/news/1850/19/Nutritivna-fotoprotekcija
October 29, 2024
Tajni sastojak za poboljšanje muške plodnosti
Znate li od kojega zdravstvenog problema pati gotovo 10 % svjetske populacije, a o njemu se vrlo malo govori? Riječ je o gotovo 70 milijuna ljudi diljem svijeta koji pate od problema s plodnošću, od kojih su polovica muškarci¹. Uzroci tih problema mogu biti i fizičke i psihičke prirode, a u nastavku donosimo ključne informacije o zaštiti muškoga reproduktivnog zdravlja.
Oksidacijski stres glavni je neprijatelj reproduktivnog zdravlja
Kako bi se povećala svjesnost o muškom zdravlju, javnozdravstvene akcije tijekom studenog posvećene su zdravstvenim problemima koji pogađaju muškarce, a jedan od njih je i muška plodnost². Među glavnim uzrocima problema s plodnošću ističe se oksidacijski stres. Visoke razine reaktivnih kisikovih spojeva (ROS) uzrokuju oštećenje DNK i oksidaciju proteina u spermijima, a posljedica toga su smanjena pokretljivost i lošija kvaliteta sperme. Onečišćenje iz okoliša, loša i neuravnotežena prehrana i neuredan način života uzrokuju porast razine ROS-a³. Ostali rizični čimbenici muške neplodnosti su alkohol, pušenje i prekomjerna tjelesna masa, a psihički stres dodatno smanjuje ionako narušenu funkciju muškoga reproduktivnog sustava⁴.
Spermatogeneza je proces koji se neprekidno događa, a jedan je element ključan
Kada se u pubertetu prvi put dogodi mejotička dioba kojom iz spermatogonije u testisima nastaju spermiji, počinje proces koji kod zdravih muškaraca traje neprekidno do duboke starosti⁵. Spermatogeneza podrazumijeva više koraka u koje su uključeni različiti tipovi stanica, hormoni, parakrini čimbenici, genski i epigenetski regulatori, ali i neki nutrijenti⁶. Među nutrijentima posebno mjesto zauzima selen, mineral važan za proces spermatogeneze na više načina. Selen u membranama testisa djeluje kao unutarstanični antioksidans, a istodobno ima zaštitnu ulogu u membrani epididimisa. Kao glavni dio selenoproteina važan je gradivni element muških spolnih stanica, a dodatno svojim antioksidacijskim djelovanjem štiti spermije u posljednjoj fazi njihova sazrijevanja⁷. Metaanaliza iz 2019. godine pokazala je veliko poboljšanje kvalitete sperme kod pacijenata s oligozoospermijom (smanjenim ukupnim brojem spermija u ejakulatu) i astenozoospermijom (slabom pokretljivosti spermija) nakon suplementacije selenom u dozi 100 – 200 µg na dan, što potvrđuje pozitivan utjecaj selena na plodnost⁸. Dodatne zdravstvene koristi selena uključuju antioksidacijsku zaštitu, pravilan metabolizam hormona štitnjače i normalnu funkciju imunosnog sustava*, a u tim procesima selen uglavnom sudjeluje kao dio selenoproteina (npr. enzima glutation peroksidaze)⁹.
Kako spriječiti probleme u vezi s plodnošću?
Za postizanje optimalne plodnosti muškaraca potrebno je prevagnuti na stranu čimbenika koji pozitivno utječu na muško reproduktivno zdravlje. Neke jednostavne navike može usvojiti svatko, a one uključuju postizanje odgovarajuće temperature u testisima (oko 34 °C). Potrebno je izbjegavati nošenje preuske odjeće, dugotrajnu vožnju biciklom i odlazak u saunu⁴. Smanjenje tjelesne mase dvostruko pogodno djeluje na mušku plodnost: povećava razinu testosterona i poboljšava kvalitetu sperme¹⁰, a posebno povoljan učinak ima gubitak masti u području abdomena¹¹. Također, hrana koja poboljšava zdravlje reproduktivnog sustava treba biti bogata antioksidansima (cinkom, bakrom, selenom, vitaminima C i E) i dobrim mastima (omega-3 masnim kiselinama iz ribe, sjemenki i orašastih plodova)¹². Pretjerana konzumacija alkohola u uskoj je vezi s neplodnošću, ponajviše zbog genotoksičnih učinaka na DNK i oksidacijskog stresa¹³. Štetni sastojci duhanskog dima također negativno utječu na kvalitetu sperme¹⁴; zbog toga su prestanak pušenja i smanjena konzumacija alkohola dobri načini kako poboljšati plodnost.
Organski oblik selena u punoj dozi
Selen u suplementima najčešće nalazimo u dvama oblicima: anorganskom i organskom. Organski oblici selena poput L-selenometionina pokazuju bolji stupanj apsorpcije od anorganskih te ne pokazuju toksične učinke čak ni u dozama od 400 µg na dan¹⁵. Selen pridonosi normalnoj sprematogenezi* te je ključan sastojak za održavanje muškoga reproduktivnog zdravlja.
Muško zdravlje jednako je važno kao i žensko
Reproduktivno zdravlje važan je dio cjelokupnoga muškog zdravlja i wellbeinga općenito. Zdrave životne navike i pravilna prehrana uz potporu ključnih nutrijenata poput selena pomažu održati ga na zadovoljavajućoj razini.

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

* Selen pridonosi normalnoj spermatogenezi, normalnoj funkciji imunosnog sustava, normalnoj funkciji štitnjače i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.

Fainberg, J., Kashanian, J. A. Recent advances in understanding and managing male infertility. F1000Res. 2019: 8:F1000 Faculty Rev-670.
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/movember-ili-brkati-studeni/, pristupljeno 23. listopada 2023.
Barati, E., Nikzad, H., Karimian, M. Oxidative stress and male infertility: current knowledge of pathophysiology and role of antioxidant therapy in disease management. Cell Mol Life Sci. 2020: 77(1):93–113.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/17201-male-infertility, pristupljeno 23. listopada 2023.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57404, pristupljeno 23. listopada 2023.
Neto, F. T., Bach, P. V., Najari, B. B., Li, P. S., Goldstein, M. Spermatogenesis in humans and its affecting factors. Semin Cell Dev Biol. 2016: 59:10–26.
Boitani, C., Puglisi, R. Selenium, a key element in spermatogenesis and male fertility. Adv Exp Med Biol. 2008: 636:65–73.
Buhling, K., Schumacher, A., Eulenburg, C. Z., Laakmann, E. Influence of oral vitamin and mineral supplementation on male infertility: a meta-analysis and systematic review. Reprod Biomed Online. 2019: 39(2):269–279.
Mehdi, Y., Hornick, J. L., Istasse, L., Dufrasne, I. Selenium in the environment, metabolism and involvement in body functions. Molecules. 2013: 18(3):3292–3311.
Suliga, E., Głuszek, S. The relationship between diet, energy balance and fertility in men. Int J Vitam Nutr Res. 2020: 90(5–6):514–526.
Faure, C., Dupont, C., Baraibar, M. A., et al. In subfertile couple, abdominal fat loss in men is associated with improvement of sperm quality and pregnancy: a case-series. PLoS One. 2014: 9(2):e86300.
Skoracka, K., Eder, P., Łykowska-Szuber, L., Dobrowolska, A., Krela-Kaźmierczak, I. Diet and Nutritional Factors in Male (In)fertility-Underestimated Factors. J Clin Med. 2020: 9(5):1400.
Finelli, R., Mottola, F., Agarwal, A. Impact of Alcohol Consumption on Male Fertility Potential: A Narrative Review. Int J Environ Res Public Health. 2021: 19(1):328.
Practice Committee of the American Society for Reproductive Medicine. Smoking and infertility: a committee opinion. Fertil Steril. 2018: 110(4):611–618.
Ahsan, U., Kamran, Z., Raza, I., et al. Role of selenium in male reproduction – a review. Anim Reprod Sci. 2014: 146(1–2):55–62.
https://ods.od.nih.gov/factsheets/Selenium-HealthProfessional/, pristupljeno 25. listopada 2023.
October 29, 2024
Jeste li alergični na sunce?
Utjecaj Sunčevih zraka na kožu sve je više predmet raznih rasprava te se vrlo često ističe negativan utjecaj. No, važno je istaknuti da ako se Sunčevoj svijetlosti izlažemo razumno, ona povoljno utječe na mnoge kožne poremećaje poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili nekih oblika akni.¹
„Negativna” strana sunca
Promjene na koži nastale pod utjecajem ultraljubičastih zraka nazivamo fotodermatoze. „Alergija na sunce” posredovana je imunosnom reakcijom na UV zrake. Najčešće se očituje kao osip koji je popraćen svrbežom. U težim se slučajevima pojavljuju mjehurići čak i u područjima koja su zaštićena odjećom. Češće pogađa žene, a reakcija može biti odgođena, jedan ili dva dana nakon izlaganja suncu. Kako bismo smirili reakciju kože, možemo upotrijebiti obloge fiziološke otopine te termalnu vodu i određene lijekove.² Vrlo česta pojava su i hiperpigmentacijske mrlje, tamne mrlje na koži različitih oblika i veličina. Rezultat je prekomjerna proizvodnja melanina u određenim dijelovima kože.³
Moć i uloga antioksidansa
Izlaganje suncu, odnosno UV zrakama, potiče stvaranje slobodnih radikala koji u povećanim količinama uzrokuju oksidacijski stres. Antioksidansi su tvari koje neutraliziraju taj višak slobodnih radikala i time smanjuju i sprječavaju stanična oštećenja.⁵ Karetenoidi su fitokemikalije koje dokazano pomažu koži da se brže i bolje prilagodi ultraljubičastom zračenju. Tu se posebno ističe beta-karoten koji smanjuje osjetljivost na Sunčeve zrake. Dokazano je da se zbog izlaganju suncu koncentracija beta-karotena smanjuje. Kako bi se postigao odgovarajući zaštitni učinak beta-karotena, potrebno ga je početi uzimati deset tjedana prije izlaganja suncu, no treba paziti na to da se ne pretjera jer onda koža poprimi žutu boju.⁶ U istu skupinu spada i astaksantin, crveni pigment od kojeg potječe boja mnogih organizmima kao što su alge, rakovi i škampi. Ima 550 puta snažnije djelovanje od vitamina E te je najmoćniji od svih karetenoida.^7,8 Uz karetenoide, antioksidacijski učinak imaju vitamini C i E, zatim minerali selen, bakar, mangan i cink.⁴
Izaberi svoj faktor
Vrlo je važno znati svoj fototip kože, odnosno kako vaša reagira na sunce. Uz to, uzima se u obzir i boja očiju, kože i kose. Postoji ukupno šest fototipova kože, ali za naše su područje najčešća četiri različita tipa. Osobama čija je koža osjetljiva na sunce sklona alergijama koja uvijek izgori, a nikad ne potamni te je sklona ljuštenju, borama i pjegicama svakako se preporučuje kombinacija više različitih antioksidansa poput Solgar astaksantina i Solgar advanced antioxidant formule. Solgar advanced antioxidant sadržava kombinaciju vitamina, minerala uz dodatak biljnih antioksidansa koji dodatno ojačavaju formulaciju. Solgar prirodni beta-karoten prikladniji je izbor za srednje osjetljivu kožu koja lako potamni te katkad i izgori. Beta-karoten i antioksidansi djeluju na oksidacijski stres pa tako smanjuju štetne učinke sunca. Naravno, njihova oralna upotreba ne isključuje upotrebu prikladnih zaštitnih sredstva.⁴
Iako se danas sve više ističu negativne posljedice izlaganja UV zrakama, ono je prijeko potrebno i ima mnoge pogodnosti. Ključna je ravnoteža, a tome svakako može pridonijeti uravnotežena i raznovrsna prehrana te zdrav način života. Potrebno je otkriti svoj faktor i na vrijeme pripremiti kožu izvana, ali i iznutra.
https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/65/Atopijski%20-dermatitis-znakovi-i-simptomi-bolesti.html, pristupljeno, 26. travnja 2023.

https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/what-is-solar-urticaria, pristupljeno 26. travnja 2023.

https://int.eucerin.com/skin-concerns/uneven-skin/hyperpigmentation, pristupljeno, 26. travnja 2023.

https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/pripremite-kozu-za-sunce-7326/, prisupljeno 25. travnja 2023.

Addor FAS. Antioxidants in dermatology. An Bras Dermatol. 2017 May-Jun;92(3):356-362. doi: 10.1590/abd1806-4841.20175697. PMID: 29186248

Stahl W, Sies H. β-Carotene and other carotenoids in protection from sunlight. Am J Clin Nutr. 2012 Nov;96(5):1179S-84S. doi: 10.3945/ajcn.112.034819. Epub 2012 Oct 10. PMID: 23053552.PMCID: PMC5514576.

https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/astaksantin-mocni-pigment-s-tisucu-lica-13026/?search_q=astaksantin, pristupljeno 25. travnja 2023.

Ito N, Seki S, Ueda F. The Protective Role of Astaxanthin for UV-Induced Skin Deterioration in Healthy People-A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Nutrients. 2018 Jun 25;10(7):817. doi: 10.3390/nu10070817. PMID: 29941810; PMCID: PMC6073124.

*vitamin C pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa

*vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa
October 29, 2024
Kardiovaskularno zdravlje i omega 3 masne kiseline
Kardiovaskularno zdravlje
Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok prijevremenog obolijevanja i smrtnosti diljem svijeta. One zahvaćaju srce i krvne žile. U najvećem broju slučajeva kardiovaskularne bolesti nastaju odlaganjem masnih naslaga u stijenkama krvnih žila u procesu zvanom ateroskleroza. Kako taj proces napreduje nastaju plakovi. Plakovi su skloni pucanju, nakon čega se na njima stvara ugrušak. Taj ugrušak tada može djelomično ili u potpunosti začepiti krvnu žilu što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar, aritmija, zatajenje srca. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su spol, dob i genetsko nasljeđe, a čimbenici na koje možemo utjecati su pušenje, fizička neaktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna upotreba alkohola, dijabetes tip 2, hipertenzija, dislipidemija, debljina.
Preporuke za smanjenje KVB su prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana. Smjernice za uravnoteženu prehranu su visoki unos voća i povrća, unos vlakana i cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, ograničenje unosa mesa, osobito crvenog,i dovoljan unos ribe (prema preporukama American Heart Association 1-2 obroka tjedno). ^5,6,7,8,12

Izvori omega-3 masnih kiselina
Dvije glavne kategorije višestruko nezasićenih masnih kiselina, koje razlikujemo prema položaju dvostruke veze, su omega-3 i omega-6. Tri najvažnije omega-3 masne kiseline su EPA (eikosapentaenska kiselina), DHA (dokosaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). EPA i DHA su dugolančane omega-3 masne kiseline najviše prisutne u ribi,masnoj ribi (losos, tuna, haringa, skuša, sardina) te algama i plodovima mora. ALA je srednjelančana omega-3 masna kiselina prisutna u hrani biljnog podrijetla i biljnim uljima. Najvažniji izvori su sjemenke, orašasti plodovi, laneno i sojino ulje. ^1,2,3,4,5

Djelovanje omega-3 masnih kiselina
Učinci omega-3 masnih kiselina uvjetovani su različitim mehanizmima. EPA i DHA ugrađuju se u fosfolipide staničnih membrana te posljedično mijenjaju sastav i funkciju membrane, ekspresiju gena i sintezu eikozanoida. Omega-3 indeks je parametar koji pokazuje razinu EPA i DHA u staničnim membranama crvenih krvnih stanica izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Indeks manji od 4 % može pokazati veću pojavnost bolesti srca i krvnih žila, dokje indeks veći od 8 % povezan snajnižim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Studije pokazuju da omega-3 masne kiseline djeluju antihipertenzivno, protuupalno, antiaritmijski, antiagregacijski, djeluju na neke aspekte srčanefunkcije te djeluju na smanjenje triglicerida. Omega-3 imaju nekoliko protuupalnih učinaka,a upala je rizik za početak razvoja ateroskleroze. EPA i DHAdjelujuna medijatore upale, prema istraživanjima smanjuju CRP, interleukin 6 i TNF-α. Glavni učinak omega-3 masnih kiselina je na snižavanje triglicerida. Visoke koncentracije triglicerida u krvi predstavljaju čimbenik rizika za aterosklerozu i kardiovaskularne bolesti. Dokazano je da uzimanje viših doza EPA i DHA (3-4g/dnevno) može smanjiti razine triglicerida za 25 do 50 %. FDA je odobrila uzimanje dozeod 4g dnevno, uz nadzor liječnika, za terapiju hipertrigliceridemije. ^{1,2,3,4,9,10,11}

Suplementi omega-3 masnih kiselina
Prema preporukama dnevni unos EPA+DHA trebao bi biti otprilike 250mg dnevnoza održavanje normalne funkcije srca. Preporučenu dnevnu količinu trebalo bi primarno unijetiuravnoteženom prehranom, ali kada to nije moguće u obzir se uzima uvođenje suplemenata. Na tržištu se mogu pronaći preparatikoji sadrže EPA i DHArazličitih oblika i doza, mogu sadržavati riblje ulje, uljejetrebakalara, ulje krila i ulja lososa.Važno je da pripravak bude visoke čistoće i
koncentracije što omogućava maksimalnu apsorpciju. Solgar omege prolaze proces hladnog prešanja i purifikacije kojim se odstranjuju teški metali, pesticidi, poliklorirani bifenoli i dr. Solgar Omega-3 kapsule dobivene su procesom molekularne destilacije, čime se uklanjaživa. Rezultat su proizvodi iznimno visoke čistoće i koncentracije. ^2,3,10

Solgar Omega-3 caps a60
Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:
1000mg ribljeg ulja od čega EPA 160mg i DHA 100mg.
Takav oblik može se preporučiti kod prehrane siromašne ribom, za prevencijute pojedincimabez kardiovaskularnih komplikacija.

Solgar Omega-3 Double Strength caps a 30
Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:
1200mg ribljeg ulja, od čega je EPA 360mg i DHA 240mg.
Ovaj oblik svišim dozama EPA iDHA može se preporučiti pojedincimaspovišenim razinama triglicerida, problemima scirkulacijom i kod prisutnih upalnih procesa.

Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil
Dobiven je od pročišćenog ulja norveškog lososa. Losos je jedan od najbogatijih izvora EPA i DHA što ga čini izuzetno zdravim. Udio EPA, DHA i drugih masnih kiselina i njihov omjer pronađen u Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil sličan je kao i onaj u divljem lososu. Sadrži cijeli spektar omega masnih kiselina – 3, 5, 6, 7 i 9. Sadrži i vitamin D koji pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava te karotenoid astaksantin koji ima antioksidativno djelovanje. Zbog sinergijskog djelovanja navedenih komponenti može se preporučiti kod kardiovaskularnih komplikacija, hipertenzije, dermatoloških problema (dermatitis, akne).
U preporučenoj dnevnoj dozi, 2 kapsule, sadrži ulje lososa 2400 mg, od čega:
200 mg EPA
215 mg DHA
30 mg DPA
55 mg ostalih omega 3
130 mg omega-5 i 7
70 mg omega 6
420 mg omega 9
20 µg astaksantin
200 IU vitamin D

Ida Barišić Novak, mag.pharm.

_{1. Fish oil: Physiologic effects and administration; Author:Dariush Mozaffarian, MD, DrPH Section Editor:Mason W Freeman, MD Deputy Editor:Sara Swenson, MD Literature review current through:May 2024.This topic last updated:Dec 05, 2023.}
_{2. Marine Omega-3 (N-3) Fatty Acids for Cardiovascular Health: An Update for 2020 byJacqueline K. Innes and Philip C. J. Mol. Sci.2020}
_{3. Annual Review of Pharmacology and Toxicology Pros and Cons of Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids in Cardiovascular Health Ivana Djuricic1 and Philip C.}
_{4. Omega-3 polyunsaturated fatty acids and cardiovascular diseases; Carl J Lavie1,Richard V Milani,Mandeep R Mehra,Hector O Ventura}
_{5. Lipid management with diet or dietary supplements; AUTHORS: Christine C Tangney, PhD, Robert S Rosenson, MD SECTION EDITORS: Mason W Freeman, MD, David Seres, MD DEPUTY EDITOR: Sara Swenson, MD}
_{6. Hypertriglyceridemia in adults: Management; AUTHORS: Robert S Rosenson, MD, Robert H Eckel, MD SECTION EDITOR: Mason W Freeman, MD DEPUTY EDITORS: Susan B Yeon, MD, JD, Sara Swenson, MD}
_{7. Overview of primary prevention of cardiovascular disease;AUTHOR: Charles H Hennekens, MD, FACPM, FACC SECTION EDITORS: David Seres, MD, Freek Verheugt, MD, FACC, FESC DEPUTY EDITORS: Sara Swenson, MD, Susan B Yeon, MD, JD}
_{8.https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/01/Kako-sprijeciti-kardiovaskularne-bolesti.pdf}
_{9. Dose-response effects of omega-3 fatty acids on triglycerides, inflammation, and endothelial function in healthy persons with moderate hypertriglyceridemia; Ann C Skulas-Ray,Penny M Kris-Etherton,William S Harris,John P Vanden Heuvel,Paul R Wagner, andSheila G West}
_{10.Functional Lipids and Cardiovascular Disease Reduction: A Concise Review byDeborah O. Omachi,Alberta N. A. Aryee and John O. Onuh. Nutrients2024.}
_{11.An Update on Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids and Cardiovascular Health byAndrew Elagizi, Carl J. Lavie, Evan O’Keefe, Keri Marshall, James H. O’Keefe and Richard V. Milani Nutrients2021.}
_{12. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33570/Rizik-za-razvoj-bolesti-srca.html}
October 29, 2024