Category: Način života

  • Kardiovaskularno zdravlje i omega 3 masne kiseline

    Kardiovaskularno zdravlje i omega 3 masne kiseline

    Kardiovaskularno zdravlje

    Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok prijevremenog obolijevanja i smrtnosti diljem svijeta. One zahvaćaju srce i krvne žile. U najvećem broju slučajeva kardiovaskularne bolesti nastaju odlaganjem masnih naslaga u stijenkama krvnih žila u procesu zvanom ateroskleroza. Kako taj proces napreduje nastaju plakovi. Plakovi su skloni pucanju, nakon čega se na njima stvara ugrušak. Taj ugrušak tada može djelomično ili u potpunosti začepiti krvnu žilu što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar, aritmija, zatajenje srca. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su spol, dob i genetsko nasljeđe, a čimbenici na koje možemo utjecati su pušenje, fizička neaktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna upotreba alkohola, dijabetes tip 2, hipertenzija, dislipidemija, debljina.

    Preporuke za smanjenje KVB su prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana. Smjernice za uravnoteženu prehranu su visoki unos voća i povrća, unos vlakana i cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, ograničenje unosa mesa, osobito crvenog,i dovoljan unos ribe (prema preporukama American Heart Association 1-2 obroka tjedno). 5,6,7,8,12

     

    Izvori omega-3 masnih kiselina

    Dvije glavne kategorije višestruko nezasićenih masnih kiselina, koje razlikujemo prema položaju dvostruke veze, su omega-3 i omega-6. Tri najvažnije omega-3 masne kiseline su EPA (eikosapentaenska kiselina), DHA (dokosaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). EPA i DHA su dugolančane omega-3 masne kiseline najviše prisutne u ribi,masnoj ribi (losos, tuna, haringa, skuša, sardina) te algama i plodovima mora. ALA je srednjelančana omega-3 masna kiselina prisutna u hrani biljnog podrijetla i biljnim uljima. Najvažniji izvori su sjemenke, orašasti plodovi, laneno i sojino ulje. 1,2,3,4,5

     

    Djelovanje omega-3 masnih kiselina

    Učinci omega-3 masnih kiselina uvjetovani su različitim mehanizmima. EPA i DHA ugrađuju se u fosfolipide staničnih membrana te posljedično mijenjaju sastav i funkciju membrane, ekspresiju gena i sintezu eikozanoida. Omega-3 indeks je parametar koji pokazuje razinu EPA i DHA u staničnim membranama crvenih krvnih stanica izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Indeks manji od 4 % može pokazati veću pojavnost bolesti srca i krvnih žila, dokje indeks veći od 8 % povezan snajnižim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

    Studije pokazuju da omega-3 masne kiseline djeluju antihipertenzivno, protuupalno, antiaritmijski, antiagregacijski, djeluju na neke aspekte srčanefunkcije te djeluju na smanjenje triglicerida. Omega-3 imaju nekoliko protuupalnih učinaka,a upala je rizik za početak razvoja ateroskleroze. EPA i DHAdjelujuna medijatore upale, prema istraživanjima smanjuju CRP, interleukin 6 i TNF-α. Glavni učinak omega-3 masnih kiselina je na snižavanje triglicerida. Visoke koncentracije triglicerida u krvi predstavljaju čimbenik rizika za aterosklerozu i kardiovaskularne bolesti. Dokazano je da uzimanje viših doza EPA i DHA (3-4g/dnevno) može smanjiti razine triglicerida za 25 do 50 %. FDA je odobrila uzimanje dozeod 4g dnevno, uz nadzor liječnika, za terapiju hipertrigliceridemije. 1,2,3,4,9,10,11

     

    Suplementi omega-3 masnih kiselina

    Prema preporukama dnevni unos EPA+DHA trebao bi biti otprilike 250mg dnevnoza održavanje normalne funkcije srca. Preporučenu dnevnu količinu trebalo bi primarno unijetiuravnoteženom prehranom, ali kada to nije moguće u obzir se uzima uvođenje suplemenata. Na tržištu se mogu pronaći preparatikoji sadrže EPA i DHArazličitih oblika i doza, mogu sadržavati riblje ulje, uljejetrebakalara, ulje krila i ulja lososa.Važno je da pripravak bude visoke čistoće i 

    koncentracije što omogućava maksimalnu apsorpciju. Solgar omege prolaze proces hladnog prešanja i purifikacije kojim se odstranjuju teški metali, pesticidi, poliklorirani bifenoli i dr. Solgar Omega-3 kapsule dobivene su procesom molekularne destilacije, čime se uklanjaživa. Rezultat su proizvodi iznimno visoke čistoće i koncentracije. 2,3,10

     

    Solgar Omega-3 caps a60

    Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:

    • 1000mg ribljeg ulja od čega EPA 160mg i DHA 100mg. 

    Takav oblik može se preporučiti kod prehrane siromašne ribom, za prevencijute pojedincimabez kardiovaskularnih komplikacija.

    omega-3 article

     

    Solgar Omega-3 Double Strength caps a 30

    Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:

    • 1200mg ribljeg ulja, od čega je EPA 360mg i DHA 240mg.

    Ovaj oblik svišim dozama EPA iDHA može se preporučiti pojedincimaspovišenim razinama triglicerida, problemima scirkulacijom i kod prisutnih upalnih procesa. 

    double strength article

     

    Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil

    Dobiven je od pročišćenog ulja norveškog lososa. Losos je jedan od najbogatijih izvora EPA i DHA što ga čini izuzetno zdravim. Udio EPA, DHA i drugih masnih kiselina i njihov omjer pronađen u Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil sličan je kao i onaj u divljem lososu. Sadrži cijeli spektar omega masnih kiselina – 3, 5, 6, 7 i 9. Sadrži i vitamin D koji pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava te karotenoid astaksantin koji ima antioksidativno djelovanje. Zbog sinergijskog djelovanja navedenih komponenti može se preporučiti kod kardiovaskularnih komplikacija, hipertenzije, dermatoloških problema (dermatitis, akne).

    U preporučenoj dnevnoj dozi, 2 kapsule, sadrži ulje lososa 2400 mg, od čega: 

    1. 200 mg EPA
    2. 215 mg DHA
    3. 30 mg DPA
    4. 55 mg ostalih omega 3
    5. 130 mg omega-5 i 7 
    6. 70 mg omega 6
    7. 420 mg omega 9
    8. 20 µg astaksantin 
    9. 200 IU vitamin D
    omega salmon oil article

     

    Ida Barišić Novak, mag.pharm.

     

    1. Fish oil: Physiologic effects and administration; Author:Dariush Mozaffarian, MD, DrPH Section Editor:Mason W Freeman, MD Deputy Editor:Sara Swenson, MD Literature review current through:May 2024.This topic last updated:Dec 05, 2023.

    2. Marine Omega-3 (N-3) Fatty Acids for Cardiovascular Health: An Update for 2020 byJacqueline K. Innes and Philip C. J. Mol. Sci.2020

    3. Annual Review of Pharmacology and Toxicology Pros and Cons of Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids in Cardiovascular Health Ivana Djuricic1 and Philip C. 

    4. Omega-3 polyunsaturated fatty acids and cardiovascular diseases; Carl J Lavie1,Richard V Milani,Mandeep R Mehra,Hector O Ventura

    5. Lipid management with diet or dietary supplements; AUTHORS: Christine C Tangney, PhD, Robert S Rosenson, MD SECTION EDITORS: Mason W Freeman, MD, David Seres, MD DEPUTY EDITOR: Sara Swenson, MD

    6. Hypertriglyceridemia in adults: Management; AUTHORS: Robert S Rosenson, MD, Robert H Eckel, MD SECTION EDITOR: Mason W Freeman, MD DEPUTY EDITORS: Susan B Yeon, MD, JD, Sara Swenson, MD

    7. Overview of primary prevention of cardiovascular disease;AUTHOR: Charles H Hennekens, MD, FACPM, FACC SECTION EDITORS: David Seres, MD, Freek Verheugt, MD, FACC, FESC DEPUTY EDITORS: Sara Swenson, MD, Susan B Yeon, MD, JD

    8.https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/01/Kako-sprijeciti-kardiovaskularne-bolesti.pdf

    9. Dose-response effects of omega-3 fatty acids on triglycerides, inflammation, and endothelial function in healthy persons with moderate hypertriglyceridemia; Ann C Skulas-Ray,Penny M Kris-Etherton,William S Harris,John P Vanden Heuvel,Paul R Wagner, andSheila G West

    10.Functional Lipids and Cardiovascular Disease Reduction: A Concise Review byDeborah O. Omachi,Alberta N. A. Aryee and John O. Onuh. Nutrients2024.

    11.An Update on Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids and Cardiovascular Health byAndrew Elagizi, Carl J. Lavie, Evan O’Keefe, Keri Marshall, James H. O’Keefe and Richard V. Milani Nutrients2021.

    12. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33570/Rizik-za-razvoj-bolesti-srca.html

  • Poveznica zdravlja mozga i srca

    Poveznica zdravlja mozga i srca

    Vodeći uzrok smrti u Europi i svijetu su bolesti srca i krvnih žila, odnosno ishemijska bolest srca i moždani udar.3  Oko četvrtine moždanih udara su kardijalne etiologije.1 Srce i mozak povezaniji su nego što bismo vjerojatno mislili.

    Povezanost na biološkoj razini

    Srce je naš vitalni organ kojem je jedina zadaća da pumpa krv. Ono pumpa krv u pluća kako bi se mogla obogatiti kisikom, a zatim krv obogaćenu kisikom potiskuje u tijelo. Tako krv svakom tkivu u tijelu isporučuje potreban kisik i hranjive tvari, a uklanja štetne, otpadne tvari iz tkiva. Poremećaj u cirkulaciji i nedovoljna opskrba kisikom uzrokuju oštećenje živčanih stanica. S druge strane, kontrakcija mišićnih vlakana u srcu kontrolirana je autonomnim živčanim sustavom pri čemu simpatički dio sustava ubrzava rad srca , a parasimpatički ga usporava. 9

    Zajednički čimbenici rizika

    Sve ono što oštećuje krve žile i cirkulaciju, utječe i na mozak. Čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni. Upravo se neprikladna prehrana navodi kao važan čimbenik morbiditeta i mortaliteta mnogih bolesti pri čemu se taj rizik povećava zbog nedostatka tjelesne aktivnosti.4  Takve navike uzrokuju pretilost koja, uz pušenje, hipertenziju,  dijabetes i dislipidemiju, znatno pridonosi zajedničkim rizičnim čimbenicima za razvoj srčanih bolesti, a kao posljedica toga i mozga.8

    Utjecaj tjelesne aktivnosti

    Utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje srca i mozga je golem. Tjelesna aktivnost pridonosi promjenama na molekularnoj, staničnoj i strukturnoj razini mozga. Stvaraju se nove krvne žile i moždane stanice te se povećava sposobnost prilagodbe mozga na nove uvjete. Na kognitivnoj razini  poboljšavaju se procesi učenja, pamćenja i izvršnih funkcija. Uz to, redovita tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na san, raspoloženje i regulaciju stresa. S druge strane, aktivne osobe imaju manji rizik od težih bolesti i smrti od srčano žilnih bolesti. Tjelesna aktivnost je najbolji preventivni način sprječavanja mnogih kroničnih nezaraznih bolesti. Prema preporukama, odrasla osoba trebala bi imati najmanje 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti na tjedan. Za još bolje rezultate barem dva puta u tjednu potrebno je izvoditi vježbe za jačanje svih mišićnih skupina.3

    Utjecaj pravilne prehrane i suplementacije

    Mozak troši oko 20 % ukupnog energetskog unosa te su mu potrebne sve hranjive tvari. Nepravilan odabir namirnica, velik unos soli te zasićenih masnih kiselina pridonosi razvoju i pogoršavanju bolesti. U prevenciji raznih kroničnih nezaraznih bolesti ističe se mediteranski način prehrane. Mediteranska prehrana  poznata kao zlatni standard prehrane uključuje namirnice visoke nutritivne gustoće. Karakterizira je unos sezonskih i svježih namirnica s viskom udjelom unosa voća i povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, ribe, maslinova ulja te umjerena konzumacija crnog vina. 4.5  Temelj mediteranske  prehrane je veći unos nezasićenih masnih kiselina. Naš organizam ih ne može stvoriti, nego je primjeren unos potrebno osigurati određenim namirnicama poput plave ribe, maslinova ulja, sjemenki…  Pritom su posebno važne omega-3 masne kiseline (eikozapentaenska i dokozaheksaenska kiselina), koje pridonose normalnoj funkciji srca i to smanjenjem triglicerida, modulacijom upale i blagim antihipertenzivnim učinkom.  Poznate su prema svojim pleiotropnim učincima uključujući i doprinos normalnom održavanju funkcije mozga te povoljno djeluju na pamćenje i raspoloženje.7  Potreban dnevni unos je 250 mg, no današnjim načinom prehrane često nije zadovoljen.  Zato su dodatci prehrani koji sadržavaju riblje ulje vrijedan izvor omega-3 masnih kiselina jer svojim sastavom i kvalitetom proizvodnje zadovoljavaju potrebe mnogih ljudi.

    Zapamtite, nikada nije kasno početi uvoditi nove navike i pozitivne promjene u život. Male promjene, iako se katkad čine beskorisne i njihov utjecaj neće biti odmah vidljiv, itekako mogu biti prekretnica za zdravlje vašeg srca, a time i cijelog organizma.

     

    1. https://hrcak.srce.hr/file/399851, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
    2. https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/europski-tjedan-mentalnog-zdravlja-tjelesna-aktivnost-cuva-zdravlje-naseg-mozga/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
    3. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/zdravlje-srca-i-tjelesna-aktivnost/ , pristupljeno 28. kolovoza 2023.
    4. https://vitamini.hr/blog/mediteranska-prehrana-ukusna-a-tako-zdrava-13364/, pristupljeno 28. kolovoza 2023.
    5. Šarić, Tonka, Dinko Zima, and Marija Marketanović Hadžić. “Utjecaj mediteranske prehrane i tjelesne aktivnosti u održavanju zdravlja.” Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu 8.2 (2017): 107‒11
    6. https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/top-dijete/mediteranska-prehrana-2827/2., pristupljeno 28. kolovoza 2023.
    7. http://www.inpharma.hr/index.php/news/47/19/Omega-3-masne-kiseline-mehanizmi-djelovanja-i-ucinci-na-zdravlje , pristupljeno 29. kolovoza 2023.
    8. Uršulin-Trstenjak, N., Levanić, D. i Hasaković-Felja, M. (2015). Pretilost kao faktor rizika za nastajanje kardiovaskularnih-koronarnih bolesti. Tehnički glasnik, 9 (2), 230‒234.
    9. https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18416, pristupljeno 31. kolovoza 2023.

     

    * EPA i DHA pridonose normalnoj funkciji srca.

    * DHA pridonosi normalnom održavanju funkcije mozga.

Search
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.