Homepage blogs

Kardiovaskularno zdravlje

Kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok prijevremenog obolijevanja i smrtnosti diljem svijeta. One zahvaćaju srce i krvne žile. U najvećem broju slučajeva kardiovaskularne bolesti nastaju odlaganjem masnih naslaga u stijenkama krvnih žila u procesu zvanom ateroskleroza. Kako taj proces napreduje nastaju plakovi. Plakovi su skloni pucanju, nakon čega se na njima stvara ugrušak. Taj ugrušak tada može djelomično ili u potpunosti začepiti krvnu žilu što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Kardiovaskularne bolesti su koronarna bolest srca, infarkt miokarda, moždani udar, aritmija, zatajenje srca. Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su spol, dob i genetsko nasljeđe, a čimbenici na koje možemo utjecati su pušenje, fizička neaktivnost, nepravilna prehrana, prekomjerna upotreba alkohola, dijabetes tip 2, hipertenzija, dislipidemija, debljina.

Preporuke za smanjenje KVB su prestanak pušenja, održavanje zdrave tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana. Smjernice za uravnoteženu prehranu su visoki unos voća i povrća, unos vlakana i cjelovitih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, ograničenje unosa mesa, osobito crvenog,i dovoljan unos ribe (prema preporukama American Heart Association 1-2 obroka tjedno). ^5,6,7,8,12

 

Izvori omega-3 masnih kiselina

Dvije glavne kategorije višestruko nezasićenih masnih kiselina, koje razlikujemo prema položaju dvostruke veze, su omega-3 i omega-6. Tri najvažnije omega-3 masne kiseline su EPA (eikosapentaenska kiselina), DHA (dokosaheksaenska kiselina) i ALA (alfa-linolenska kiselina). EPA i DHA su dugolančane omega-3 masne kiseline najviše prisutne u ribi,masnoj ribi (losos, tuna, haringa, skuša, sardina) te algama i plodovima mora. ALA je srednjelančana omega-3 masna kiselina prisutna u hrani biljnog podrijetla i biljnim uljima. Najvažniji izvori su sjemenke, orašasti plodovi, laneno i sojino ulje. ^1,2,3,4,5

 

Djelovanje omega-3 masnih kiselina

Učinci omega-3 masnih kiselina uvjetovani su različitim mehanizmima. EPA i DHA ugrađuju se u fosfolipide staničnih membrana te posljedično mijenjaju sastav i funkciju membrane, ekspresiju gena i sintezu eikozanoida. Omega-3 indeks je parametar koji pokazuje razinu EPA i DHA u staničnim membranama crvenih krvnih stanica izražen kao postotak ukupnih masnih kiselina. Indeks manji od 4 % može pokazati veću pojavnost bolesti srca i krvnih žila, dokje indeks veći od 8 % povezan snajnižim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Studije pokazuju da omega-3 masne kiseline djeluju antihipertenzivno, protuupalno, antiaritmijski, antiagregacijski, djeluju na neke aspekte srčanefunkcije te djeluju na smanjenje triglicerida. Omega-3 imaju nekoliko protuupalnih učinaka,a upala je rizik za početak razvoja ateroskleroze. EPA i DHAdjelujuna medijatore upale, prema istraživanjima smanjuju CRP, interleukin 6 i TNF-α. Glavni učinak omega-3 masnih kiselina je na snižavanje triglicerida. Visoke koncentracije triglicerida u krvi predstavljaju čimbenik rizika za aterosklerozu i kardiovaskularne bolesti. Dokazano je da uzimanje viših doza EPA i DHA (3-4g/dnevno) može smanjiti razine triglicerida za 25 do 50 %. FDA je odobrila uzimanje dozeod 4g dnevno, uz nadzor liječnika, za terapiju hipertrigliceridemije. ^{1,2,3,4,9,10,11}

 

Suplementi omega-3 masnih kiselina

Prema preporukama dnevni unos EPA+DHA trebao bi biti otprilike 250mg dnevnoza održavanje normalne funkcije srca. Preporučenu dnevnu količinu trebalo bi primarno unijetiuravnoteženom prehranom, ali kada to nije moguće u obzir se uzima uvođenje suplemenata. Na tržištu se mogu pronaći preparatikoji sadrže EPA i DHArazličitih oblika i doza, mogu sadržavati riblje ulje, uljejetrebakalara, ulje krila i ulja lososa.Važno je da pripravak bude visoke čistoće i 

koncentracije što omogućava maksimalnu apsorpciju. Solgar omege prolaze proces hladnog prešanja i purifikacije kojim se odstranjuju teški metali, pesticidi, poliklorirani bifenoli i dr. Solgar Omega-3 kapsule dobivene su procesom molekularne destilacije, čime se uklanjaživa. Rezultat su proizvodi iznimno visoke čistoće i koncentracije. ^2,3,10

 

Solgar Omega-3 caps a60

Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:

• 1000mg ribljeg ulja od čega EPA 160mg i DHA 100mg. 

Takav oblik može se preporučiti kod prehrane siromašne ribom, za prevencijute pojedincimabez kardiovaskularnih komplikacija.

 

Solgar Omega-3 Double Strength caps a 30

Preporučena dnevna doza, 1 kapsula, sadrži:

• 1200mg ribljeg ulja, od čega je EPA 360mg i DHA 240mg.

Ovaj oblik svišim dozama EPA iDHA može se preporučiti pojedincimaspovišenim razinama triglicerida, problemima scirkulacijom i kod prisutnih upalnih procesa. 

 

Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil

Dobiven je od pročišćenog ulja norveškog lososa. Losos je jedan od najbogatijih izvora EPA i DHA što ga čini izuzetno zdravim. Udio EPA, DHA i drugih masnih kiselina i njihov omjer pronađen u Solgar Full Spectrum Omega Salmon Oil sličan je kao i onaj u divljem lososu. Sadrži cijeli spektar omega masnih kiselina – 3, 5, 6, 7 i 9. Sadrži i vitamin D koji pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava te karotenoid astaksantin koji ima antioksidativno djelovanje. Zbog sinergijskog djelovanja navedenih komponenti može se preporučiti kod kardiovaskularnih komplikacija, hipertenzije, dermatoloških problema (dermatitis, akne).

U preporučenoj dnevnoj dozi, 2 kapsule, sadrži ulje lososa 2400 mg, od čega: 

1. 200 mg EPA
2. 215 mg DHA
3. 30 mg DPA
4. 55 mg ostalih omega 3
5. 130 mg omega-5 i 7 
6. 70 mg omega 6
7. 420 mg omega 9
8. 20 µg astaksantin 
9. 200 IU vitamin D

 

Ida Barišić Novak, mag.pharm.

 

_{1. Fish oil: Physiologic effects and administration; Author:Dariush Mozaffarian, MD, DrPH Section Editor:Mason W Freeman, MD Deputy Editor:Sara Swenson, MD Literature review current through:May 2024.This topic last updated:Dec 05, 2023.}

_{2. Marine Omega-3 (N-3) Fatty Acids for Cardiovascular Health: An Update for 2020 byJacqueline K. Innes and Philip C. J. Mol. Sci.2020}

_{3. Annual Review of Pharmacology and Toxicology Pros and Cons of Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids in Cardiovascular Health Ivana Djuricic1 and Philip C.} 

_{4. Omega-3 polyunsaturated fatty acids and cardiovascular diseases; Carl J Lavie1,Richard V Milani,Mandeep R Mehra,Hector O Ventura}

_{5. Lipid management with diet or dietary supplements; AUTHORS: Christine C Tangney, PhD, Robert S Rosenson, MD SECTION EDITORS: Mason W Freeman, MD, David Seres, MD DEPUTY EDITOR: Sara Swenson, MD}

_{6. Hypertriglyceridemia in adults: Management; AUTHORS: Robert S Rosenson, MD, Robert H Eckel, MD SECTION EDITOR: Mason W Freeman, MD DEPUTY EDITORS: Susan B Yeon, MD, JD, Sara Swenson, MD}

_{7. Overview of primary prevention of cardiovascular disease;AUTHOR: Charles H Hennekens, MD, FACPM, FACC SECTION EDITORS: David Seres, MD, Freek Verheugt, MD, FACC, FESC DEPUTY EDITORS: Sara Swenson, MD, Susan B Yeon, MD, JD}

_{8.https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/01/Kako-sprijeciti-kardiovaskularne-bolesti.pdf}

_{9. Dose-response effects of omega-3 fatty acids on triglycerides, inflammation, and endothelial function in healthy persons with moderate hypertriglyceridemia; Ann C Skulas-Ray,Penny M Kris-Etherton,William S Harris,John P Vanden Heuvel,Paul R Wagner, andSheila G West}

_{10.Functional Lipids and Cardiovascular Disease Reduction: A Concise Review byDeborah O. Omachi,Alberta N. A. Aryee and John O. Onuh. Nutrients2024.}

_{11.An Update on Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids and Cardiovascular Health byAndrew Elagizi, Carl J. Lavie, Evan O’Keefe, Keri Marshall, James H. O’Keefe and Richard V. Milani Nutrients2021.}

_{12. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/33570/Rizik-za-razvoj-bolesti-srca.html}

Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada se stanice tkiva „otmu″ kontroli i promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti. ^1,2  Najčešće se pojavljuje nakon menopauze u žena starijih od 50 godina, iako se može pojaviti i kod muškaraca, ali u samo 1 % od ukupno oboljelih. ²  Svaka deseta žena u Hrvatskoj oboljet će od raka dojke, što ga čini najčešćim tumorom u žena. ³

Rano otkivanje je ključno

Najraniji stadij raka je ograničen unutar kanalića ili režnjića dojke i nije se proširio u zdravo tkivo dojke. Proširenje u zdravo tkivo dojke ili u limfne čvorove i organe označava invazivni stadij raka.²  Iznimno je važno u što ranijem stadiju otkriti rak. Rak dojke izlječiv je u 98 % slučajeva ako ga na vrijeme otkrijemo.  Uz uznapredovali stadij bolesti postotak petogodišnjeg preživljavanja je znatno manji (35 ‒ 75 %).³

Samopregled dojki – rutina koja se ne preskače

Iznimno je važno već u ranim dvadesetima osvijestiti važnost samopregleda dojki. To je najčešće prvi, najjednostavniji  i najkraći način prepoznavanja mogućih promjena. Samopregled je potrebno obaviti samo jedanput na mjesec, tjedan dana od početka menstruacije.  Žene koje nemaju menstruaciju ili dojilje trebaju ga obaviti uvijek isti dan u mjesecu, što povećava dosljednost provedbe. Samopregled treba sadržavati dva dijela: promatranje izgleda i opipavanja tkiva dojki. Najbolje i najlakše ga je uvrstiti u svoju rutinu tuširanja u tri koraka:

1. Ispred zrcala

Stavite ruke na bokove, stisnite prema unutra i stegnite prsne mišiće. Promotrite svoje grudi u zrcalu i potražite bilo kakvu promjenu. Zatim podignite ruke iznad glave te ponovno promotrite dojke sa svih strana. Promjene mogu biti u tkivu, koži, bradavici dojke ( crvenilo, izbočenja, uvlačenja kože…).

2. Ispod tuša

Malim kružnim pokretima mokrim prstima detaljno i polako prelazite preko dojki. Nemojte preskočiti prostor između i iznad dojki te pazušnu jamu. Provjerite postoji li tvrdi čvor ili zadebljanje.

3. U ležećem položaju

Kako biste što bolje otkrili tkivo dojke,  stavite jastuk ispod ramena i ruku iznad glave. Ispruženim prstima suprotne ruke pritiskujte dojku krećući se kružno po cijeloj dojci. Najprije vrlo nježnim pritiskom, zatim srednjim pa čvrstim kako biste osjetili promjene u dubljem tkivu. Sve te korake ponovite i na drugoj dojci. Završite pregled opipavanjem područja ispod pazuha.

 

 

Važno je istaknuti da su ženske grudi građene od tkiva punih „grudica″ i da će ispočetka sve djelovati sumnjivo i pomalo uznemiravajuće, što je sasvim normalno. To je vještina koja se uči s vremenom te ju je vrlo važno provoditi  redovito jer se samo tako mogu uočiti moguće promjene kojih prije nije bilo.^4,5

Nacionalni program ranog otkivanja raka dojke

Samopregled dojki pruža ženama osjećaj kontrole nad vlastitim zdravljem. No, nije  samostalna metoda probira. Uvijek treba obavljati i redovite mamografske,  ultrazvučnei liječničkepreglede. Takav cjeloviti pristup onda znatno povećava i poboljšava rano otkivanje raka. Pokazalo se da se u sklopu Nacionalnog programa ranog otkivanja raka dojke povećao udio slučajeva u ranom stadiju,  a smanjio broj otkrivenih uznapredovalih stadija raka s prisutnim  metastazama.¹  Probirna mamografija može pomoći u ranom otkrivanju raka prije pojave prvih simptoma. Zato ne ignorirajte pozive nego se odazovite.

Rizični čimbenici i potencijalni simptomi

Postoje rizični čimbenici koji utječu na pojavnost raka dojke, ali oni nisu pravilo. Veća životna dob, prethodni rak dojke, obiteljska anamneza te genska predispozicija neki od rizičnih čimbenika. U ranim stadijima raka simptomi su vrlo rijetki. U 80 % slučajeva žena sama otkrije kvržicu na dojci koja je na opip drukčija od okolnog tkiva i to je najčešće prvi simptom.⁶  Iako kvržice ne bole, mogu se pojaviti bol i osjetljivost. Promjene u izgledu dojki i/ili bradavicama, promjene na koži znak su za odlazak liječniku. Iako su te promjene često dobroćudne, vrlo je važno sve provjeriti.⁷

Smanjenje rizika

Povećanje razine tjelesne aktivnosti i smanjenje vremena sjedenja smanjit će rizik od raka dojke. Rezultati studija dosljedni su za sve vrste i stadije bolesti. ¹⁰  Raznolika i zdrava prehrana isto tako može smanjiti rizik. U svoju prehranu uvrstite  prirodne i neprerađene namirnice kada je god to moguće. ¹¹

Niste same ‒ prihvatite pomoć

Uz fizičke posljedice, rak dojke uzrokuje i psihološke posljedice. Prihvaćanje pomoći nije znak slabosti, nego hrabrosti. Europa Donna krovna je udruga u Hrvatskoj za borbu protiv raka dojke. To je neprofitna i neovisna organizacija koja promiče razvoj svijesti žena o raku dojke.⁸ Postoje i mnoge druge udruge koje su uglavnom osnovale žene koje su prebrodile rak dojke. Takav oblik potpore i pomoći vrlo je važan jer vam upravo žene koje su prošle takav put mogu i najbolje pomoći. Nadahnite se njihovim primjerima! Udruga Nismo same pruža logističku, psihosocijalnu, informativnu pomoć ne samo ženama, nego i članovima njihovih obitelji. ⁹

Solgar Hrvatska već deset godina surađuje s udrugom Europa Donna, a od prošle godine s udrugom Nismo same. Suradnja se provodi tako što se od svake prodane bočice Solgar Skin, Nails and Hair Salvus donira udrugama 1 euro za psihološku pomoć oboljelima od raka te financiranje projekta besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

 

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

 

1. _{https://www.hzjz.hr/news-2/nacionalni-dan-borbe-protiv-raka-dojke-dan-ruzicaste-vrpce-2/, pristupljeno 5. listopada 2023.}
2. _{https://www.esmo.org/content/download/65113/1174049/1/ESMO-HR-Rak-Dojke-Vodic-za-Pacijente.pdf, pristupljeno 5. listopada 2023.}
3. _{https://hlpr.hr/rak/vijest/rak-dojke, pristupljeno 5. listopada 2023.}
4. _{https://www.breastcancer.org/screening-testing/breast-self-exam-bse, pristupljeno 5. listopada 2023.}
5. _{https://europadonna.hr/rak-dojke/samopregled/, pristupljeno 5. listopada 2023.}
6. _{http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/specificne-bolesti-zena/bolesti-dojke/rak-dojke, pristupljeno 6. listopada 2023.}
7. _{https://www.cancer.org/cancer/types/breast-cancer/screening-tests-and-early-detection/breast-cancer-signs-and-symptoms.html,  pristupljeno 6. listopada 2023.}
8. _{https://europadonna.hr/, pristupljeno 6. listopada 2023.}
9. _{https://nismosame.com/o-nama/o-udruzi/, pristupljeno 6. listopada 2023.}
10. _{https://www.cybermed.hrvijestiveca_tjelesna_aktivnost_i_krace_vrijeme_sjedenja_mogu_smanjiti_rizik_od_raka_dojke,  pristupljeno 6. listopada 2023.}
11. _{https://www.breastcanceruk.org.uk/reduce-your-risk-old/diet/, pristupljeno 6. listopada 2023.}

Neobična stvar, te navike. Katkad ni sami ljudi ne znaju da ih imaju. 

Agatha Christie, britanska književnica

 

Zamislite sljedeću situaciju: Budilica na mobitelu i dalje zvoni u torbi, iako već jurite na posao. Napokon stižete i odmah s vrata tješite dragu kolegicu koja je jučer imala loš dan. Odrađujete sve poslove potpuno automatski i žurite doma s namjerom da djecu što prije stavite u krevet kako biste, kada napokon svi zaspu, imali pet minuta za sebe. Srušite se te zaspite na kauču.

Ili pak: Dižete se u 5 da biste odradili jutarnji trening. Na poslu ste devet sati za računalom, ali čim stignete doma nastavljate s radom. Večernji trening je od 19 do 21. Pripremate zobene pahuljice sa chiom da prenoće u hladnjaku. Majka vas je pokušala dobiti u 9, 14 i 18 sati. UZ to imate još četiri propuštena poziva i dvije poruke prijatelja koji planiraju druženje tijekom vikenda. Ne odgovarate. Nemate vremena.

Navike su sve aktivnosti koje rutinski ponavljamo, naš uobičajeni način postupanja. Bilo da je to zdrav doručak ili preskakanje obroka, pranje zuba ili paljenje mobitela odmah nakon buđenja, izbjegavanje druženja s najbližima ili prihvaćanje svake obaveze samo da biste se svidjeli drugima. Važno je realno sagledati koliko su naše trenutačne navike dugoročno dobre za naše tjelesno i mentalno zdravlje. Osvijestite ono loše, ali i ono dobro. Dobro zadržite, a loše treba promijeniti.

 

Loših navika ćete se lakše riješiti danas nego sutra.

židovska poslovica

 

Prema tvrdnji Svjetske zdravstvene organizacije, najmanje 80 %  svih bolesti srca, inzulta i dijabetesa tipa 2 te do 40 % karcinoma moglo bi se spriječiti kad bi se ljudi bolje hranili, više se bavili tjelesnom aktivnošću te prestali konzumirati duhanske proizvode.¹

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti tvrdi da jedna od triju odraslih osoba ne spava dovoljno.² Postoje statistike koje pokazuju da je gotovo 20 % prometnih nesreća i ozljeda povezano s pospanošću.³ Također, nedovoljno sna povećava rizik od pretilosti.⁴

Snažni socijalni kontakti povećavaju vjerojatnost preživljavanja za 50 % neovisno o dobi, spolu ili zdravstvenom statusu, prema meta analizi 148 studija o rizicima smrtnosti.⁵ 

Zato, ako ste neku od svojih navika prepoznali kao lošu, počnite je mijenjati već danas.

 

Motivacija čini da napravite prvi korak. Navike čine da stignete do kraja.

Jim Ryun, američki atletičar i političar

 

Obično nas na djelovanje motiviraju neka nova saznanja, sagledavanje situacije s druge strane, pozitivan primjer iz okoline ili pak razmišljanje o mogućim pozitivnim ishodima.

„Ono smo što jedemo.” Gradivni elementi i energija za gotovo sve procese koji se događaju u našem tijelu dolaze iz onih tvari koje unesemo u organizam, ponajprije putem probavnog sustava. Tijelo raspolaže onim što mu je u danom trenutku dostupno, a to često nije najpovoljniji izbor. Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da zdrava prehrana odraslih osoba mora uključivati voće, povrće, mahunarke, orašaste plodove i cjelovite žitarice, pri čemu najmanje  400 g voća i povrća na dan.⁶ Također, zdrava prehrana uključuje manje od 5 g soli na dan.⁶ Osjećate glad? Nemojte uzeti čokoladicu, u hladnjaku sigurno ima i tekući jogurt. Stavite u njega žlicu meda i pola banane i eto deserta. Čim takav izbor svjesno ponovite nekoliko dana zaredom, korak ste bliže postizanju nove, zdravije navike. Ako razmišljate o dodatku prehrani koji bi bio potpora u održavanju zdravoga načina života, Solgar Omnium je jedan od najsloženijih multivitaminsko-multimineralnih proizvoda. Sadržava 47 aktivnih sastojaka vrhunske kvalitete i visoke bioraspoloživosti, poput koenzima Q10, kvercetina i praha brokule. Također sadržava vitamine i minerale za nadoknadu svakodnevnih potreba, a bogat je i antioksidansima i biljnim sastojcima.

Spavanje je također osnovna ljudska potreba. Pomaže tijelu da se odmori, a mozgu da prouči informacije s kojima se susreo taj dan. Čak i najmanji poremećaj u kvaliteti ili trajanju sna može prouzročiti probleme u vezi s pamćenjem, prosuđivanjem i raspoloženjem, ali i izazvati zdravstvene probleme kao što su dijabetes ili visoki krvni tlak.⁷ Neurotransmiter adenozin postupno se nakuplja u mozgu tijekom dana, a visoke koncentracije čine nas pospanima. Kofein u kavi i drugim pićima može nam otežati uspavljivanje zbog toga što blokira receptore za adenozin u mozgu.⁴ Melatonin je hormon koji se otpušta u mozak kada je mrak i „obavještava” naše tijelo da je vrijeme za spavanje. Dok smo izloženi svjetlosti, luči se kortizol koji nas razbuđuje. Ako smo neposredno prije spavanja izloženi umjetnom svjetlu ili plavom svjetlu zaslona, moguće je da proizvodnja melatonina neće biti dovoljna da lako utonemo u san.⁴ Umjesto mobitela ili televizora, prije spavanje bi bolji izbor bila knjiga. Od dodataka prehrani se, prije spavanja, možete odlučiti za dodatak koji sadržava magnezij. Odgovarajuća doza magnezija pomaže mišićima cijelog tijela u njihovu normalnom funkcioniranju te pridonosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj  psihološkoj funkciji. Visoko apsorbirajući oblik magnezija sadržava Solgarov kelirani magnezij.

Emotivna iscrpljenost često nastaje zbog fizičke i nutritivne iscrpljenosti, ali i kao posljedica svakodnevnih odnosa s drugim ljudima. Ravnoteža tijela i uma važna je za naše cjelovito zdravlje. Unatoč uravnoteženoj prehrani i dobroj kvaliteti sna, stres u većini situacija, nažalost, ne možemo izbjeći. Ipak neke situacije možemo prihvatiti i nositi se sa stresom na povoljniji način za naš organizam. Mindfullnes ili autogeni trening pojmovi su koji zavređuju proučavanje i odličan su način upravljanja stresom. Također, sve osobe s kojima se susrećemo i surađujemo tijekom dana svojim reakcijama i postupanjem utječu na nas. Ako znate da neke osobe izrazito nepovoljno djeluju na vaše raspoloženje, pokušajte ih izbjeći i nemojte da vas zbog toga grize savjest. Nedvojbena i jasna komunikacija vlastitih želja i vlastitog mišljenja također je nešto što se mora naučiti. Kada vas ponovno zamole za uslugu koja vam zapravo nije ugodna, jednostavno recite da ne možete. Ne da ćete pokušati, javiti poslije, razgovarati s  prijateljicom može li ona, nego kratko i jasno iznesite ono što mislite. Tako učite biti u miru sami sa sobom i umanjujete mogućnost za dodatne stresne situacije i loše osjećaje poslije. Velika dobrobit  su dobri obiteljski odnosi i potpora bliskih prijatelja. Kvaliteta odnosa u bliskoj obitelji može utjecati na endokrinu i imunosnu funkciju organizma te na živčani sustav.⁸ U odgovoru organizma na stres može pomoći uzimanje dodataka prehrani na osnovi biljke rhodiole. Rhodiola je adaptogena biljka, pomaže prilagodbi na stres i tijekom pojačanih fizičkih napora. Solgar Balance Rhodiola Complex je sinergijska formulacija adaptogenih biljaka i vitamina i minerala te je dobra kao pomoć u regulaciji stresa zbog svakodnevnih odnosa.

 

Naviku ne možete baciti kroz prozor. Morate je pratiti niza stube, korak po korak.

Mark Twain, američki književnik

 

U svojim odlukama budite ustrajni, ali istodobno blagi prema sebi. Nemojte unositi više od jedne do dviju promjena u svoj život istodobno jer se pokazalo da to smanjuje izglede za uspjeh. Dopustite si ići malim koracima i dajte si vremena da osjetite zadovoljstvo promjenama koje ste uspješno uveli.  Svaki i najmanji uspjeh daje novu motivaciju za dalje. Zdravstvena svijest važna je za postizanje holističkog zdravlja te za zdrav i sretan život. 

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.

 

_{Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj funkciji mišića, normalnoj psihološkoj funkciji te smanjenju umora i iscrpljenosti. Rhodiola pomaže prilagodbi na stres i pojačane fizičke napore.}

 

1. _{Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases: report of a joint WHO/FAO expert consultation, WHO technical report, pristupljeno 4. ožujka 2002. https://www.who.int/publications/i/item/924120916X}
2. _{https://www.health.harvard.edu/heart-health/are-you-getting-enough-sleep  , pristupljeno 27. rujna 2023.}
3. _{Institute of Medicine (US) Committee on Sleep Medicine and Research; Colten HR, Altevogt BM, editors. Sleep Disorders and Sleep Deprivation: An Unmet Public Health Problem. Washington (DC): National Academies Press (US); 2006. 4, Functional and Economic Impact of Sleep Loss and Sleep-Related Disorders. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK19958/} 
4. _{https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/sleep/  , pristupljeno 27. rujna 2023.}
5. _{Holt – Lunstad J., et al, Social Relationships and Mortality Risk: A Meta-analytic Review, july 27, 2010, https://doi.org/10.1371/journal.pmed.1000316}
6. _{https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/healthy-diet , pristupljeno 29. rujna 2023.}
7. _{Division of Sleep Medicine at Harvard Medical School and WGBH Educational Foundation. (n.d.). Consequences of insufficient sleep. Healthy Sleep https://sleep.hms.harvard.edu/education-training/public-education/sleep-and-health-education-program/sleep-health-education-45} 
8. _{Uchino, B. N., Way, B. M. Integrative pathways linking close family ties to health: A neurochemical perspective. Am Psychol. 2017 Sep;72(6):590‒600. https://doi.org/10.1037/amp0000049}

Optimalan vitaminsko-mineralni status nužan je za funkcionalnost organizma, pomaže u osnovnim biokemijskim reakcijama, omogućuje tijelu da iskoristi ugljikohidrate, masti i bjelančevine, nužni su za rast, probavu, mentalne procese i zdravlje imunosnog sustava. U organizmu su u svojevrsnoj ravnoteži, antagonističkom i sinergističkom odnosu u svrhu funkcionalnosti.¹

Postoje li rizici za pojavu vitaminsko-mineralnog manjka?

Budući da su to tvari koje organizam ne može sintetizirati, osim vitamina D, moramo ih unositi hranom. Manjak se svakako može dogoditi, u slučajevima nedostatna unosa hranom, povećanih potreba, slabe iskoristivosti te zbog tjelesnih i emotivnih stresova. Fiziološkim starenjem također nastaje manjak, poglavito vitamina D, vitamina B skupine, kalcija, magnezija i omega-3 masnih kiselina. Starija životna dob, pušenje, loša prehrana i specifična prehrana (vegani), te u slučajevima politerapije zbog interakcija lijeka i hrane mogući su uzroci malnutricije. Zato je važno kontrolirati status pojedinih nutrijenata jer se u populaciji potrebe razlikuju.¹

Koje su potrebe u 40-ima i 50-ima?

Zbog biološkog starenja promjene se događaju na svim organima i organskim sustavima, a u ovoj dobnoj skupini naglasak je na zdravlju srca i kostiju, mentalnoj oštrini i energiji koje se smanjuju.

1. Zdravlje kostiju
   Poremećen metabolizam kalcija i vitamina D može potaknuti mnoge bolesti kostiju. Malnutricija ili nedovoljan unos mogu prouzročiti smanjenu pokretljivost, razvoj simptoma boli i na kraju dijagnozu osteomalacije, osteopenije ili osteoporoze. Za metabolizam kalcija važan je i magnezij. Otprilike 50 – 60 % ukupnoga tjelesnog sadržaja magnezija nakuplja se u kostima. Magnezij ima ulogu i u oblikovanju kosti poticanjem osteoblasta te utječe na koncentraciju paratireoidnog hormona i kao posljedica toga aktivaciju vitamina D. Smatra se da 40 – 50 % stanovništva ima manjak D vitamina.² Osim na kvalitetu kostiju, vitamin D pozitivno djeluje na imunosni i živčani sustav. Bor je element u tragovima s različitim i važnim ulogama u metabolizmu za zdravlje biljaka, životinja i ljudi, a neophodan je za rast i održavanje kostiju.³

2. Zdravlje srca
   HZJZ aktivno sudjeluje u preventivnim mjerama gdje se građani upoznaju s načinima kako zaštititi svoje srce, a sve zbog stalnog porasta kardiovaskularnih bolesti. Osnovne preporuke jesu mediteranska prehrana, nepušenje, tjelesna aktivnost i smanjenje unosa soli. Od suplemenata preporučuju se omega-3 masne kiseline koje reduciraju krvni tlak, sprečavaju agregaciju trombocita i usporavaju nastanak aterosklerotskog plaka, smanjuju koncentraciju triglicerida i LDL kolesterola i djeluju protuupalno.³ U središtu mnogih istraživanja je i koenzim Q10 u prevenciji i potpornoj terapiji bolesti srca. Visoke koncentracije koezima Q10 jesu u srčanim tkivima gdje ima ulogu u opskrbi energetskih središta gorivom.⁴ Razine se smanjuju starenjem. Povoljno djeluje na povišeni tlak zbog antioksidacijskog djelovanja.

3. Mentalna bistrina i energija
   Kognitivne funkcije, pozornost, koncentracija i dugoročno pamćenje važne su za radnu sposobnost, a i one opadaju starenjem. Ako tome dodamo stres, hormonalne promjene, nedostatan san i bolesti, gubi se prijeko potrebna tjelesna energija. Često je i posljedica manjka određenih nutrijenata, vitamina B skupine, C i D, omega 3-masnih kiselina, magnezija i cinka.

Kako znamo što nedostaje?

Vitamini unutar organizma djeluju kao enzimi ili koenzimi u stanicama. Ako njih nedostaje, stanice nastavljaju funkcionirati, ali sa smanjenom učinkovitošću i upravo zbog toga pomanjkanje nećemo primijetiti odmah nego nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Nutritivna nadoknada treba biti prilagođena pojedinačnim potrebama svake osobe. Važno je da se prije prvog uzimanja nekog dodatka prehrani obratite liječniku ili ljekarniku koji će uzeti u obzir sve potrebe i eventualne interakcije s drugim lijekovima ili stanjima. Također imajte na umu da dodatci prehrani nisu zamjena za uravnoteženu prehranu i redovite obroke. Kontrolom statusa vitamina i minerala i njihovom prikladnom nadoknadom moguće je znatno pridonijeti općem stanju organizma.

U nastavku pogledajte popis ljekarni koje provode besplatno savjetovanje vitaminsko-mineralnog statusa. S pomoću farmaceuta odaberite Solgarove dodatke prehrani koje krasi zlatni standard kvalitete i prilagođenost nutritivnim potrebama pojedinca, Solgar dodatke prehrani iz zdravstvenih kategorija: zdravlje srca, energija, kosti i zglobovi te stres.

 

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

 

1. https://www.solgar.hr/zdravstvene-kategorije, pristupljeno 24. srpnja 2023.
2. Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Calcium, Phosphorus, Magnesium, Vitamin D, and Fluoride. National Academy Press, Washington, DC, 2010.
3. Pizzorno L. Nothing Boring About Boron. Integr Med (Encinitas). 2015 Aug;14(4):35-48. PMID: 26770156; PMCID: PMC4712861.
4. Kris-Etherton, P. M., Harris, W. S., Appel, L.J. Fish consumption, fishoil, omega-3 fatty acids, and cardiovascular disease. Circulation, 106, 2002, 2747–2757.
5. Littarru, G. P.,  Tiano, L. Clinical aspects of coenzyme Q10: An update. Nutrition 26 (2010) 250–254. 

Zaštita i njega kože prije i nakon izlaganja suncu Close-up of a person wearing a straw hat Description automatically generated Zaštita kože od sunca je imperativ i mora biti nezaobilazni dio naše dnevne rutine ne samo ljeti nego cijelu godinu. Učestalost tumora kože u stalnom je porastu. Svake se godine u SAD-u dijagnosticira više tumora kože nego svih ostalih tumora zajedno.¹ Otprilike 80 % njih uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV).²

 

Negativan utjecaj Sunčevih zraka

Ultraljubičasto zračenje sastoji se od više vrsta zraka, a njihov utjecaj na kožu je različit. UVA zrake prisutne su cijeli dan te nesmetano prodiru kroz oblake, ali i staklo. Imaju veću ulogu u dugoročnom oštećenju jer prodiru u dublji sloj kože (dermis) te uzrokuju preuranjeno starenje kože.³ Čak 90 % starenja kože posljedica je djelovanja Sunčevih zraka.¹ UVB zrake variraju tijekom dana, a najjače su oko podne. Odgovorne su za dugotrajniju preplanulost, ali mogu prouzročiti opekline. ³ Pet ili više opeklina udvostručuje pojavu melanoma.¹ Oko je jedini organ koji omogućuje izravan prodor svjetlosti u tijelo. Oko 20 % katarakte može prouzročiti pretjerano ultraljubičasto zračenje te nastaje oštećenja oka. Sve više pozornosti posvećuje se i negativnom djelovanju ultraljubičastog zračenja na imunosni sustav.³

 

Kako pravilno zaštiti kožu?

Fotoprotekcija je skup mjera zaštite od navedenih štetnih učinaka. Važno je istaknuti da su djeca posebno ugrožena skupina. Njihova je koža tanja i ima manju koncentraciju melanina pa i Sunčeve zrake dopiru dublje nego u odraslih osoba.

 

Zaštita kože izvana

Pravilna zaštita podrazumijeva izbjegavanje izlaganja Sunčevim zrakama, posebno između 10 i 16 sati tijekom najveće insolacije. Kako bismo se zaštitili, potrebno je nositi prikladnu odjeću, kapu ili šešir sa širokim obodom tako da štiti lice, uši i vrat. Sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100 % zaštitu od UVA zraka te moraju biti u skladu s europskim standardom zaštite i imaju oznaku „CE” Neizostavan dio je i pravilna upotreba odgovarajuće kreme sa zaštitnim faktorom. Naime, pokazalo se da svakodnevna upotreba kreme sa zaštitim faktorom 15 ili više smanjuje starenje kože za 24 %.¹ Kremu je potrebno nanijeti 20 minuta prije izlaganja suncu ako sadržava kemijske filtere. Nakon dva sata ili nakon plivanja, brisanja ručnikom potrebno je ponovno nanijeti kremu. Vrlo često se ne primjenjuje dovoljna količina kreme. Potrebno je otprilike 35 ml zaštitnog sredstva da bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe.³

 

Zaštita kože iznutra

Svakodnevno se u našem tijelu stvaraju slobodni radikali i to je sasvim normalna pojava. Naš organizam ih neutralizira i tako sprječava daljnje štetne reakcije. No, zbog pretjeranog izlaganja ultraljubičastome zračenju proces stvaranja slobodnih radikala brži je od procesa neutralizacije te se oni nakupljaju. Tada postaju „opasni“ jer druge molekule čine nestabilnima i pokreće se više štetnih reakcija (oksidacijski stres). Na taj način naše stanice postaju oštećene i nefunkcionalne. Mogu se vezati za genski materijal pa nastaju i teža oštećenja. Kako bi se spriječile takve negativne posljedice, važnu ulogu imaju antioksidansi. Oni su sekundarni protektivni čimbenici i vrlo su važni u fotoprotekciji.^2,4

 

Antioksidansi – pomoć u fotoprotekciji

Antioksidansi neutraliziraju i stabiliziraju postojeće slobodne radikale i time smanjuju daljnje štetne reakcije. Uz to, sprječavaju nastanak novih štetnih spojeva. Postoje stotine tvari koje mogu djelovati kao antioksidansi, a ističemo samo neki od njih: vitamini (C, E, A) , minerali (selen, cink…), karetenoidi (beta karoten, astaksantin…), fenoli. Mnoge antioksidanse većinom unosimo hranom. Nalaze se u voću, povrću i začinima. Raznovrsnom prehranom i pravilnom pripremom namirnica osiguravamo dovoljne količine.^4,5,6 Zbog svojih pozitivnih učinaka antioksidansi se nalaze u mnogim kozmetičkim preparatima, ali i u dodatcima prehrani. Kako bi se osiguralo zaštitno djelovanje, potrebno je početi uzimati odgovarajuće dodatke prehrani najmanje četiri tjedna prije pojačanog izlaganja Sunčevim zrakama te cijelo ljeto. U tome su vrlo dobar izbor Solgar Prirodni Beta-Karoten*, a Solgar Advanced Antioksidant** pruža sveobuhvatnu formulaciju različitih antioksidansa od kojih su neki biljnog podrijetla. Ovisno o vašem tipu kože, odnosno načinu na koji vaša koža reagira na sunce, svatko može odabrati koji mu preparat odgovara.

_{*Beta-karoten je provitamin vitamina A. Vitamin A pridonosi održavanju normalne kože i sluznica. 
**Sadržava vitamine B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink koji pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.}

 

Njega kože nakon izlaganja suncu

Koža je nakon pojačanog izlaganja suncu suha, katkad čak ispucala i gruba. Sve što se nanijelo na kožu tijekom dana trebalo bi navečer ukloniti. Tijekom tuširanja nemojte rabiti sapune jer dodatno isušuju kožu. Kako bi koža zadržala elastičnost i zdrav izgled, posebnu je pozornost potrebno posvetiti njezinoj hidrataciji i regeneraciji. Tu su iznimno korisni preparati s dekspantenolom i hijaluronskom kiselinom. Ako nastanu blaže površinske opekline, veoma dobar izbor su aloa vera gel ili riblja mast. Praktičan izbor su i termalne vode jer hlade, vlaže i time pružaju ugodan osjećaj.⁷ Kako bi se umanjio učinak fotostarenja kože, preporučuje se dodatna suplementacija. Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex sadržava moćnu kombinaciju hijaluronske kiseline i kolagena. Također, u sastavu ima vitamin C koji pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa. Pozitivni učinci pravilne zaštite i njege kože nisu možda odmah vidljivi, kao ni štetne posljedice Sunčeva zračenja, ali imajte na umu da koža sve „pamti”. Zato uvrstite barem neke, ako ne možete sve od spomenutih preporuka u svakodnevne rutine i koža će vam biti iznimno zahvalna. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

 

1. _{https://www.skincancer.org/skin-cancer-information/skin-cancer-facts/, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
2. _{https://hrcak.srce.hr/file/191734, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
3. _{https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/radiation-the-known-health-effects-of-ultraviolet-radiation, pristupljeno 23. lipnja 2023.}
4. _{https://vitamini.hr/znanost-industrija/promo/antioksidansima-protiv-slobodnih-radikala-15356/, pristupljeno, 23. lipnja 2023.}
5. _{https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/antioxidants/, pristupljeno 26. lipnja 2023.}
6. _{Fernández-García, E. Skin protection against UV light by dietary antioxidants. Food Funct. 2014 Sep;5(9):1994-2003. doi: 10.1039/c4fo00280f. PMID: 24964816.}
7. _{Priručnik za samoliječenje, CASI, Zagreb, 2017.}

Gotovo nema bolesti i stanja u organizmu koji nisu povezani s oksidacijskim stresom. Pretraživanjem baza podataka nalazimo više od 300 000 objavljenih znanstvenih radova koji sadržavaju izraz „oksidacijski stres”¹. A svakim se danom sve više procesa u ljudskom organizmu dovodi u vezu s njim. U nastavku saznajte najvažnije informacije o borbi protiv oksidacijskog stresa.

Sve je posljedica (ne)ravnoteže između slobodnih radikala i antioksidansa

Kao nusprodukti mnogih metaboličkih reakcija, ali i kao posljedica izloženosti vanjskim utjecajima (npr. dimu cigareta i onečišćenom zraku) nastaju slobodni radikali. To su molekule koje sadržavaju nespareni elektron i zbog toga su nestabilne i visoko reaktivne. Mogu oštetiti sve stanične strukture, uključujući proteine, lipide, DNA i RNA. Uzrokuju  progresivne promjene u ljudskom tijelu kao što je starenje, ali imaju ulogu i u aterosklerozi, upalnim, neurodegenerativnim te malignim bolestima. S druge strane, molekule i enzimske sustave koji mogu donirati elektron slobodnom radikalu i na taj ga način sigurno neutralizirati nazivamo antioksidansima. Neke od njih, npr. glutation i ubikvinol, ljudsko tijelo proizvodi samostalno, a druge unosimo prehranom². Najpoznatiji od njih su: vitamini C i E*, β-karoten i ostali karotenoidi, minerali cink, selen, mangan i bakar te polifenoli (u koje ubrajamo fenolne kiseline, flavonoide, antocijane itd.).

S nadoknadom antioksidansa nastaju i druge pogodnosti

Kada antioksidansi ne uspiju neutralizirati slobodne radikale, nastaju različita oštećenja na staničnoj razini koja jednim imenom nazivamo oksidacijski stres. On je važan čimbenik u patofiziologiji mnogih nezaraznih kroničnih bolesti današnjice. Prevencija bolesti zasniva se na izbjegavanju rizičnih čimbenika, njegovanju zdravog načina života, redovitoj tjelovježbi, prestanku konzumacije alkohola i pušenja te raznovrsnoj prehrani. Zajedno s raznovrsnom prehranom važne su i namirnice bogate antioksidansima i vitaminima** koji pridonose normalnom funkcioniranju svih organskih sustava, od imunosnoga, probavnog i krvožilnog do živčanog i ostalih.

Koje namirnice sadržavaju najviše antioksidansa?

Antioksidanse najviše unosimo hranom, a toga nekad uopće nismo svjesni. Prednost konzumacije antioksidansa iz hrane je u tome šte ne unosimo samo jedan nutrijent, nego i ostale makro- i mikronutrijente koji udruženi postižu bolju apsorpciju i iskoristivost u organizmu. U samo jednoj jabuci, uz vitamin C, nalaze se i snažni antioksidansi poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline³. Kvercetin je polifenol poznat po inhibiciji histaminskog odgovora i protuupalnom učinku⁴.

Solgar Quercetin Complex sadržava dva antioksidansa – kvercetin i vitamin C zajedno s bromelainom koji povećava bioraspoloživost kvercetina. Bobičasto voće je hrana iznimno bogata antioksidansima. Borovnica, malina, kupina, jagoda, crni i crveni ribiz imaju visoki sadržaj polifenola, antocijana i vitamina C uz nisku kalorijsku vrijednost⁵. Bilo koje od navedenog voća može poslužiti kao odličan međuobrok za dnevnu nadoknadu vitamina, minerala i antioksidansa. Ako želimo potražiti antioksidanse među orašastim plodovima, najveći udio imaju lješnjaci, orasi pekan i kesteni⁶. Također, ne smijemo zaboraviti zeleno lisnato povrće bogato antioksidansima – kelj, blitvu ili špinat. Kada ne možemo osigurati raznovrsnu nadoknadu antioksidansa, poslužiti mogu i dodatci prehrani.

Solgar Advanced Antioxidant Formula, uz vitamine C i E, cink, selen, bakar i mangan, sadržava i antioksidanse iz prirodnih izvora – listova zelenog čaja, crvenog vina, borove kore i ploda šipka.

Umjesto zaključka – recept za salatu bogatu antioksidansima

U zdjeli pomiješajte žlicu bučina ulja, balzamičnog octa, dvije žlice usitnjenih lješnjaka te malo soli i papra. Dodajte 100 g baby špinata, 100 g feta sira i šaku svježih borovnica. Sve dobro izmiješajte i zdravi međuobrok prepun antioksidansa je spreman.

 

_{* Vitamini C i E, cink, selen, mangan i bakar pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.
** Vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava.
Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.}

 

1. _{https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/?term=oxidative+stress, pristupljeno 24. svibnja 2023.}
2. _{Lobo, V., Patil, A., Phatak, A., Chandra, N. Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. 2010: 4(8):118–126.}
3. _{Boyer, J., Liu, R. H. Apple phytochemicals and their health benefits. Nutr J. 2004: 3:5.}
4. _{Mlcek, J., Jurikova, T., Skrovankova, S., Sochor, J. Quercetin and Its Anti-Allergic Immune Response. Molecules. 2016: 21(5):623.}
5. _{Gündeşli, M. A., Korkmaz, N., Okatan, V. Polyphenol content and antioxidant capacity of berries: A review. Int J Agric For Life Sci. 2019: 3(2):350-361.}
6. _{Blomhoff, R., Carlsen, M. H., Andersen, L.F., Jacobs, D.R. Jr. Health benefits of nuts: potential role of antioxidants. Br J Nutr. 2008: 99(2):447–8.}

Oštećenja kože počinju već prvim izlaganjima Sunčevim zrakama, štetni utjecaji UV zračenja se tijekom godina nakupljaju i zato nikad nije dovoljno rano za zaštitu. Sunce blagotvorno djeluje na naš organizam, potiče stvaranje vitamina D u koži, jača organizam, potiče dobro raspoloženje i djeluje antidepresivno, no prekomjerno izlaganje posebno na nepripremljenu kožu djeluje štetno i uzrokuje imunosupresiju, ubrzano starenje, alergije, a u najtežem slučaju i tumor kože. Zaštita kože od sunca je iznimno važna i podrazumijeva sve mjere kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje Sunčevih zraka na kožu. Dakle, primjena topičkih proizvoda, ali i oralnih nutrijenata koji, pravodobno primijenjeni, djeluju pozitivno zaštitno što pokazuju i mnoga znanstvena istraživanja.^1,3

Spektar zraka koji ne vidimo, ali koža ih osjeća

S obzirom na to da je učestalost tumora kože u stalnom porastu te da otprilike 80 % tumora kože uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV), rizik obolijevanja možemo smanjiti kvalitetnom pripremom, tj. ispravnom prehranom i uzimanjem odgovarajućih vitamina za kožu.2 Tri su glavne vrste ultraljubičastog zračenja, UVA, UVB i UVC. UVA zrake uzrokuju starenje kože, stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži i njihov je intenzitet jednak cijelu godine, a UVB zrake intenzivnije dopiru do Zemljine površine ljeti i uzrokuju burning, tj. stvaranje opeklina i tamnjenje kože, dopiru u dublje slojeve kože i izazivaju oštećenja DNK-a. UVC su najsnažnije, ali ih srećom zaustavlja ozonski sloj. U novije se vrijeme sve više govori i o vidljivom svjetlu posebno kod hiperpigmentacijskih poremećaja i pogoršanju nekih dermatoloških bolesti te IR zrakama koje pridonose starenju kože i fotokarcinogenezi. Zbog promjena u ozonskom omotaču intenzitet zračenja se povećava, a time i štetnost te je zato nužno brinuti se o zdravlju kože.

Antioksidansi pružaju potporu zaštiti kože

Smatra se da najmanje 50 % UV izazvanih oštećenja na koži nastaje zbog UV potaknutog stvaranja slobodnih radikala koji izravno oštećuju stanične membrane, strukturne lipide, proteine i DNK, a time uzrokuju i ubrzano starenje kože.³ Antioksidansi mogu neutralizirati neke od posljedica slobodnih radikala i pridonose fotozaštiti kože jer smanjuju djelovanje i uklanjaju slobodne radikale čime se smanjuju i sprječavaju oštećenja kože. No, to trebaju biti pravilno dozirane kombinacije antioksidansa poput astaksantina, beta-karotena, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zelenog čaja, piknogenola, omega-3 masnih kiselina, vitamina C i E.^4,5

Astaksantin je lipofilni antioksidans i pozitivno djeluje na membrane i tkiva koji obiluju lipidima, ima preventivni učinak na fotoinducirane promjene u koži, smanjuje upalne procese u koži te poboljšava izgled i zdravlje kože. Astaksantin je čak tisuću puta učinkovitiji od vitamina C i 10 puta od beta-karotena. Beta- karoten je najpoznatiji predstavnik karotenoida, djeluje zaštitno protiv UV oštećenja, smanjuje oksidacijski stres. Piknogenol zbog fotoprotektivnog, antioksidacijskog i protuupalnog učinka smanjuje opekline i oštećenja kože UV zrakama. Vitamini C i E u sinergiji štite i hidrofilne i lipofilne dijelove stanica, a fotozaštitni učinak pokazuju i vitamini skupine B. Minerali cink, selen i mangan zbog svojega antioksidacijskog djelovanja pružaju zaštitu koži, a fotozaštitno djelovanje pokazuje i silimarin.

Da bismo uživali u blagodatima sunca i izbjegli štetne učinke Sunčevih zraka, kožu je potrebno pripremati već početkom proljeća te nastaviti tijekom ljeta kvalitetnim i sveobuhvatnim formulacijama koje sadržavaju astaksantin ili beta-karoten kako bi djelovali preventivno ili pak umanjili prisutna oštećenja jer koža sve pamti. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. Chen, A. C., Damian, D. L., Halliday, G. M. Oral and systemic photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed 2014; 30: 102‒111
    
2. https://hrcak.srce.hr/file/191734
    
3. González, S., Fernández-Lorente, M., Gilaberte-Calzada, Y. The latest on skin photoprotection. Clin Dermatol.  2008; 26:614–626
    
4. Davinelli, S., Nielsen, M. E., Scapagnini, G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018; 10(4). pii: E522.
    
5. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1850/19/Nutritivna-fotoprotekcija

Utjecaj Sunčevih zraka na kožu sve je više predmet raznih rasprava te se vrlo često ističe negativan utjecaj. No, važno je istaknuti da ako se Sunčevoj svijetlosti izlažemo razumno, ona povoljno utječe na mnoge kožne poremećaje poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili nekih oblika akni.¹

„Negativna” strana sunca

Promjene na koži nastale pod utjecajem ultraljubičastih zraka nazivamo fotodermatoze. „Alergija na sunce” posredovana je imunosnom reakcijom na UV zrake. Najčešće se očituje kao osip koji je popraćen svrbežom. U težim se slučajevima pojavljuju mjehurići čak i u područjima koja su zaštićena odjećom. Češće pogađa žene, a reakcija može biti odgođena, jedan ili dva dana nakon izlaganja suncu. Kako bismo smirili reakciju kože, možemo upotrijebiti obloge fiziološke otopine te termalnu vodu i određene lijekove.² Vrlo česta pojava su i hiperpigmentacijske mrlje, tamne mrlje na koži različitih oblika i veličina. Rezultat je prekomjerna proizvodnja melanina u određenim dijelovima kože.³

Moć i uloga antioksidansa

Izlaganje suncu, odnosno UV zrakama, potiče stvaranje slobodnih radikala koji u povećanim količinama uzrokuju oksidacijski stres. Antioksidansi su tvari koje neutraliziraju taj višak slobodnih radikala i time smanjuju i sprječavaju stanična oštećenja.⁵ Karetenoidi su fitokemikalije koje dokazano pomažu koži da se brže i bolje prilagodi ultraljubičastom zračenju. Tu se posebno ističe beta-karoten koji smanjuje osjetljivost na Sunčeve zrake. Dokazano je da se zbog izlaganju suncu koncentracija beta-karotena smanjuje. Kako bi se postigao odgovarajući zaštitni učinak beta-karotena, potrebno ga je početi uzimati deset tjedana prije izlaganja suncu, no treba paziti na to da se ne pretjera jer onda koža poprimi žutu boju.⁶ U istu skupinu spada i astaksantin, crveni pigment od kojeg potječe boja mnogih organizmima kao što su alge, rakovi i škampi. Ima 550 puta snažnije djelovanje od vitamina E te je najmoćniji od svih karetenoida.^7,8 Uz karetenoide, antioksidacijski učinak imaju vitamini C i E, zatim minerali selen, bakar, mangan i cink.⁴

Izaberi svoj faktor

Vrlo je važno znati svoj fototip kože, odnosno kako vaša reagira na sunce. Uz to, uzima se u obzir i boja očiju, kože i kose. Postoji ukupno šest fototipova kože, ali za naše su područje najčešća četiri različita tipa. Osobama čija je koža osjetljiva na sunce sklona alergijama koja uvijek izgori, a nikad ne potamni te je sklona ljuštenju, borama i pjegicama svakako se preporučuje kombinacija više različitih antioksidansa poput Solgar astaksantina i Solgar advanced antioxidant formule. Solgar advanced antioxidant sadržava kombinaciju vitamina, minerala uz dodatak biljnih antioksidansa koji dodatno ojačavaju formulaciju. Solgar prirodni beta-karoten prikladniji je izbor za srednje osjetljivu kožu koja lako potamni te katkad i izgori. Beta-karoten i antioksidansi djeluju na oksidacijski stres pa tako smanjuju štetne učinke sunca. Naravno, njihova oralna upotreba ne isključuje upotrebu prikladnih zaštitnih sredstva.⁴

Iako se danas sve više ističu negativne posljedice izlaganja UV zrakama, ono je prijeko potrebno i ima mnoge pogodnosti. Ključna je ravnoteža, a tome svakako može pridonijeti uravnotežena i raznovrsna prehrana te zdrav način života. Potrebno je otkriti svoj faktor i na vrijeme pripremiti kožu izvana, ali i iznutra.

1. https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/65/Atopijski%20-dermatitis-znakovi-i-simptomi-bolesti.html, pristupljeno, 26. travnja 2023.
    
2. https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/what-is-solar-urticaria, pristupljeno 26. travnja 2023.
    
3. https://int.eucerin.com/skin-concerns/uneven-skin/hyperpigmentation, pristupljeno, 26. travnja 2023.
    
4. https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/pripremite-kozu-za-sunce-7326/, prisupljeno 25. travnja 2023.
    
5. Addor FAS. Antioxidants in dermatology. An Bras Dermatol. 2017 May-Jun;92(3):356-362. doi: 10.1590/abd1806-4841.20175697. PMID: 29186248
    
6. Stahl W, Sies H. β-Carotene and other carotenoids in protection from sunlight. Am J Clin Nutr. 2012 Nov;96(5):1179S-84S. doi: 10.3945/ajcn.112.034819. Epub 2012 Oct 10. PMID: 23053552.PMCID: PMC5514576.
    
7. https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/astaksantin-mocni-pigment-s-tisucu-lica-13026/?search_q=astaksantin, pristupljeno 25. travnja 2023.
    
8. Ito N, Seki S, Ueda F. The Protective Role of Astaxanthin for UV-Induced Skin Deterioration in Healthy People-A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Nutrients. 2018 Jun 25;10(7):817. doi: 10.3390/nu10070817. PMID: 29941810; PMCID: PMC6073124.
    

*vitamin C pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa

*vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa

Sigurno ste primijetili da su na društvenim mrežama trenutačno aktualna pitanja poput: ljudi, što da radim da što bolje pocrnim ove sezone? I onda slijede mnogi komentari o tome kako i što uzimati, raditi, piti i čime mazati tijelo. Međutim, je li svaki dobiveni savjet prikladan baš za onoga tko pitanje postavlja. Svakako, poželjnije bi bilo pitati kako da što zdravije potamnim? A idealno je pitanje zapravo: kako da svoju kožu što bolje zaštitim od neželjenih posljedica izlaganja štetnom ultraljubičastom (UV) zračenju?

Da bi odgovor bio što točniji, prođimo zajedno tri važna koraka.

1. Upoznajte svoju kožu

Godine 1975. razvijen je koncept Fitzpatrickove ljestvice. Ona određuje fototip kože ovisno o količini prirodno prisutnog pigmenta melanina, reakciji na UV zračenje i sklonosti razvijanja opeklina od sunca te riziku od razvijanja raka kože. Zato je prvi korak u uspješnoj zaštiti saznati kojem fototipu pripada naša koža i uzeti to u obzir pri sljedećem izlaganju Sunčevim zrakama. U našem su podneblju najčešća četiri fototipa, pri čemu fototip I karakterizira jako svijetla koža, kosa i oči, mogućnost samozaštite kože je iznimno kratka te koža izgori već nakon nekoliko minuta izloženosti suncu i pritom ne potamni. U fototip IV spadaju osobe s tamnom kosom i očima, koža ima sposobnost da se nešto dulje opire UV zrakama, rjeđe crveni, a lako tamni. Kratki upitnik koji će vam pomoći u otkrivanju svojega fototipa ispunite na stranici https://mysun.expert/#upitnik.

No, postoje različita stanja i bolesti koji također utječu na otpornost i stanje vaše kože. Razne dermatološke bolesti, imunosni status pa i lijekovi koje uzimate mogu promijeniti način na koji će se vaša koža ponašati tijekom izloženosti UV zrakama. Česta je i tzv. alergija na sunce koja se može pojaviti neovisno o tome koji smo fototip. U takvim je slučajevima osobito važno savjetovati se sa svojim liječnikom ili farmaceutom koji će vas iscrpno uputiti na to kako smanjiti rizik od neželjenih posljedica.

2. Osvijestite svoje svakidašnje navike

Nije svejedno u kojem dijelu dana ili zbog čega boravite na otvorenom. Iako je rizik od UV zračenja stalno prisutan tijekom dana, intenzitet izlaganja nije jednak ako smo cijeli dan na plaži ili samo predvečer prošećemo po naselju. Osobe koje provode cijelo radno vrijeme na otvorenom svakako bi se trebale štititi prikladnom radnom odjećom, a na izložene dijelove kože redovito nanositi kreme s visokim zaštitnim faktorom. Dugotrajna vožnja u automobilu također pojačava rizik jer staklo dodatno reflektira UV zračenje, a slično je i tijekom boravka na vodi ili uz vodu. Tijekom kratkotrajnog boravka u prirodi, ali u sunčanijem dijelu dana, npr. dok vrtlarite ili izađete na trčanje, ne smijete zaboraviti dodatno zaštititi izloženu kožu.

3. Donesite najbolju odluku – zaštitite kožu iznutra

Uravnotežena i zdrava prehrana iznimno je važna. Svježe voće i povrće bogato je antioksidansima koji su nužni u reakcijama koje se u koži događaju dok se ona pokušava obraniti od štetnog zračenja. Kvalitetni dodatci prehrani svakako su odličan način kojim koži možemo osigurati dodatnu zalihu antioksidansa i prijeko potrebnu dodatnu zaštitu u sunčanom dijelu godine. Najpoznatiji prirodni antioksidans zasigurno je vitamin C, zatim vitamini A i E. Tu su još cink, selen i mangan. Obrambenu snagu kože posebno potpomažu karotenoidi, od kojih je najpoznatiji beta-karoten, svrstan čak u antikancerogene tvari. To je crveno-narančasti pigment, također antioksidans, a u tijelu se pretvara u vitamin A. Međutim, zanimljivo je da se unos sintetskog beta-karotena kod pušača povezuje s dodatnim rizikom od razvoja karcinoma. Zato je važno raspitati se je li beta- karoten koji unosimo zaista prirodnog podrijetla. Astaksantin, također karotenoid, u prirodi se stvara u nekim biljkama i mikroalgama. Njegova antioksidacijska aktivnost je čak do 40 puta jača nego beta-karotena. Istraživanja su potvrdila da redoviti oralni unos astaksantina znatno povećava sadržaj vlage i elastičnost kože, a pokazao se i kao dobar izbor i kad je riječ o atopijskom dermatitisu. S obzirom na stanje naše kože, redovitim unosom nekog od navedenih dodataka prehrani ili čak njihove kombinacije, koži pružamo dodatnu zaštitu iznutra.

I točan je odgovor… personalizirana suplementacija

Sada kad znamo svoj fototip i shvaćamo koliki su naši konkretni rizici lakše možemo odrediti opseg zaštite koja nam je potrebna. Personalizirana suplementacija znači da pri odabiru dodataka prehrani uzimamo u obzir sve značajke naše kože. Kao što je svatko od nas jedinstven, tako je jedinstvena i naša koža. Preporuka o „pripremi kože za sunce” treba biti individualna i uzimati u obzir sve čimbenike, stanja i posebnosti pojedine kože, ali i navike i ponašanja osobe koja u toj koži živi.

U toj preporuci može vam pomoći farmaceut, a ovdje pogledajte popis ljekarni koje provode besplatnu analizu stanja kože i određivanje vašeg fototipa.

Andrea Puđak Kelčec, mag. pharm.