Blog

Esej o životu s rakom dojke gđe Mirjane Pešec:

„RAK, RAT… POMIRENJE, PRIHVAĆANJE“

Rak se pojavio između dviju mamografija

Moja priča o oboljenju od raka dojke traje već 23. godinu. Danas radije kažem da je to više priča o radosti življenja, a manje o bolesti. Razboljela sam se s 47 godina. Doznavši dijagnozu, bila sam u nevjerici, uplašena, plakala sam. Sa zebnjom sam razmišljala o ishodu bolesti jer je moja majka umrla od raka dojke s 59 godina. Znala sam koliko su prevencija i rano otkrivanje važni, odlazila sam na redovne mamografske kontrole dojki. Rak se pojavio naglo, bez najave, između dviju mamografija.

„Hrabrost je strah koji se pomolio.“

Postoji puno vrsta raka dojki, meni se „posrećilo“ pa me nastanio jedan od najrjeđih i najsmrtonosnijih – inflamatorni oblik karcinoma. S obzirom na to da je multicentričan i vrlo invazivan, nije gubio vrijeme; proširio se na limfne čvorove aksile.

Nekoliko dana činilo se da je meni i mojoj maloj obitelji život stao. Teško sam pronalazila riječi kojima bih takvu vijest priopćila mojim kćerima Maši i Ani, a da zvuče što manje bolno, ublaženo… Plakale smo. Utišana i nesigurna, tih dana ventilirala sam svoje misli i osjećaje. To mi je pomoglo da realnije sagledam novonastalu situaciju. Strah se polagano povlačio i ustupao mjesto hrabrosti. Jednom sam čula rečenicu: „Hrabrost je strah koji se pomolio.“ Moje molitve Bogu, Svemiru, liječnicima i napretku medicine nisu ostale neuslišene.

…osvijestila sam da ne moram ništa.

Ohrabrila sam se i posve spremna pristupila liječenju. Nizale su se operacije lijeve dojke, dva puta poštedne, a zatim mastektomija dojke, „crvene“ kemoterapije, puno zračenja, gubitak kose, trepavica, obrva, 17 kilograma. Moj neobjašnjivi optimizam darovao mi je unutarnji mir i volju za životom te me osokolio da na nov način otkrivam i uživam u stvarima za koje prije nisam znala ili nisam imala vremena: vrtlarenju, fotografiranju, krstarenju, pisanju, tišini… Uvriježeno mišljenje da moram učiniti ovo ili ono s godinama je blijedjelo i osvijestila sam da ne moram ništa. Taj sam stav zadržala do danas.

Gotovo sam zaboravila rak. Ali rak nije zaboravio mene.

Nakon mnogih povremenih potonuća, klonulosti, usklađivanja liječenja i obavljanja poslova pedagoginje, a potom i ravnateljice svih vinkovačkih gradskih vrtića, vjerovala sam da sam iz ove bitke izašla kao pobjednica. Rak se umorio, pritajio. Prihvatila sam rak u sebi, ostavio me na miru. Lista životnih prioriteta mi se promijenila. Željela sam učiniti još neke stvari sa svojim kćerima i unukom Leom, upisala sam i uspješno završila edukacije Realitetne terapije i Neurolingvističkog programiranja (NLP), učila, fotografirala… Gotovo sam zaboravila na njega. Ali rak nije zaboravio mene.

Rak nije nepobjediv

Nekako s proljećem 2015. udario me svom žestinom. Pojavila se jaka bol u prsištu, ostajala sam bez zraka, razdirali su me bolovi u kralježnici, ulovila me mala snaga. Otišla sam k liječnici, a zatim na sve potrebne pretrage da bi PET-CT pokazao svu strahotu njegova ponovnog osvajačkog pohoda – metastaze na prsnoj i ključnoj kosti, plućima, rebrima, zdjelici, trbuhu, kralježnici i drugoj dojci.

Puno bi redaka trebalo da nabrojim sve lezije, još više za nabrajanje protokola po kojima me ovih godina uspješno liječe. Osnovni su palijativna kemoterapija za metastatske bolesti i palijativno zračenje. Svrha ovih metoda liječenja je kontrola simptoma, produljenje života i poboljšanje kvalitete života.

Tijekom nadmudrivanja s rakom naučila sam:

• da imam pravo pokazati kako se osjećam,
• da nema lakih odgovora,
• da ne trebam vjerovati prognozama (mladi radiolog rekao je da je preda mnom pet sjajnih godina),
• da rak nije nepobjediv,
• da je život vrijedan življenja,
• da trebam izbjegavati toksične osobe i gutače vremena,
• da ne žalujem za onima koji su me napustili,
• da je primarno da nikada sama sebe ne otpisujem,
• da je važno liječniku dati povjerenje jer rečenica docenta Ilijana Tomaša, mog izvrsnog onkologa – „Kroz sve ovo prolazimo zajedno.“ – uz njegov smiješak, mene liječi više i bolje od bilo koje kemoterapije, govori mi da mu je stalo do mene,
• da kad moje drhtavo, nelijepo tijelo klone, kad postanem prozirna, nevidljiva sama sebi, neprepoznatljiva, otužna – zagrljena dobrotom mojih kćeri Maše i Ane te unuke Lee, primam utjehu, ponovno se podižem i idem dalje; za mene je to bila najvažnija životno-karcinomska lekcija.

…svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

Naučila sam još puno malih, ali važnih stvari, a o ovim i mnogim drugim razmišljanjima i osobnim iskustvima pisala sam u kratkim pričama i dnevničkim zapisima u knjizi „Priče od porculana“, koja ovih dana izlazi iz tiska. Možda će vas zanimati?

Kao mlada 47-godišnja žena, dobila sam rak i počela čekati: nalaze, operacije, liječnike, kemoterapije, zračenja, da mi kosa ponovno naraste, predah, telefonski poziv, e-mail, odlazak na more, susrete s dragim osobama, dobro svjetlo za fotkanje…

A danas, noćas dok ovo pišem nakon višesatnog primanja 23. kemoterapije Paklitakselom, dočekala sam miholjsko ljeto i 70. rođendan. Ponosna sam što znam dugo i strpljivo čekati, što čašu gotovo uvijek vidim polupunu, što prepoznajem ljepotu, nalazim radost u malim stvarima i barem u jednom trenutku svaki dan pomislim – ŽIVOT JE LIJEP!

Moja poruka je jasna…

Gore od dijagnoze raka dojke može biti samo dijagnoza metastatskog raka dojke jer prvi je izlječiv ako idete na redovne preventivne preglede i otkrije se u ranoj fazi, a drugi… Drugi je bolest od koje se umire. Stoga želim naglasiti važnost prevencije, koja ništa ne košta i ništa ne boli. Drage žene, učinite nešto životno važno za sebe, odite na UZV ili mamografiju dojki. Tako ćete ili otkloniti sumnju ili si doslovce spasiti život. Znate i same, svaka za sebe, da ste jedinstvene, vašim obiteljima i prijateljima nezamjenjive. Podarite si život. Liječnici su strpljivi i divni, ali, nažalost, nisu svemogući. Ključ vaše budućnosti u vašim je rukama i vi trebate učiniti prvi korak, a to je prevencija.

Mirjana Pešec

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

Više o kampanji na poveznici.

dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić:

„Dijagnoza karcinoma dojke mi je prije 13 godina stigla poput vlaka čijem se udarcu nisam nadala.“

„Vlak kojem se nisam nadala…“

„Zdravlje je pravo bogatstvo, a ne srebro i zlato“ mudra je izreka Mahatme Ghandija čije pravo značenje nažalost prečesto shvatimo tek kad to bogatstvo naglo izgubimo. Štoviše, osjećamo se kao da nam je netko oteo nešto najvrjednije što imamo, a što smo uzimali zdravo za gotovo i nismo znali dovoljno cijeniti. Dijagnoza karcinoma dojke mi je prije 13 godina stigla poput vlaka čijem se udarcu nisam nadala, kao silovita, teška i smrtonosna lokomotiva koja nije trebala biti na kolosijeku mojeg života. Pojave se tada uobičajene reakcije nevjerice, straha, ljutnje, tuge i pitanja o tome zašto baš ja, zašto sada kada su djeca mala, čime sam to zaslužila?  Udarac je to nakon kojega  još dugo morate voziti onako kako i kamo vas taj vlak bolesti gura: pretrage (bezbroj), kemoterapije (12), operacija (1), zračenje (10), hormonalna terapija (11 godina), pa kontrole, kontrole, kontrole. Pritom i borba da  zbog bolesti ne postanemo manje vrijedna, otpisana, neka druga osoba, ne samo u svojim očima nego i u očima drugih.  

Tražila sam provjerene informacije, podršku i potporu!

Kao znanstvenica i profesorica izabrala sam način nošenja s bolešću koji je meni najbolje odgovarao, a to je traženje informacija na provjerenim stručnim izvorima i traženje podrške otvorenom komunikacijom o bolesti i korištenjem savjeta i potpore drugih žena pacijentica i relevantnih udruga. Naravno tu je bila i velika podrška obitelji i prijatelja, te novootkrivenih izvora podrške u ne tako bliskim ljudima koji su mi prije bili samo poznanici, a sada vrla podrška. Imala sam sreću da nakon kraćeg lutanja, a uz veliku pomoć moje, sada nažalost pokojne kolegice i supatnice, pronađem sjajne liječnike i medicinske sestre koji su me liječili i ulijevali sigurnost i snagu u trenucima najtežih tjelesnih i psihičkih izazova. Kako je tijek liječenja išao sve me je tjeralo naprijed, kad bi od neopisivog umora i iscrpljenosti tijela i duha htjela stati, neumoljivi vozni red terapija i razmaka među njima tjerao me je naprijed, do sljedeće stanice u liječenju, do sljedeće pobjede nad sobom i neprijateljem u tijelu. Sve za život, sve za što više vremena na kolosjeku života kako bi podupirala, voljela i svjedočila odrastanju svojih najmilijih i bila im potpora.

„Naučila sam se i živjeti s dosta nuspojava liječenja i nekim novim tegobama, ali hej, živjeti!“

Od prvobitnog straha i osjećaja preplavljenosti strahom i nemoći, postupno oboružana informacijama i podrškom postupno sam postala ekspert amater za svoju bolest, manje sam je se bojala, u čekaonicama i udruzi „Sve za nju“ sam upoznavala sve više žena koje su preživjele, koje su uspjele izboriti se, biti vesele, biti uređene. Bilo je i jako tužnih trenutaka, padova, odlazaka dragih supatnica, praznih kreveta koji su svjedočili da je opasnost još tu. Postupno sam se uz svakodnevne poslove, posao i brigu za djecu vratila u sigurnost svojih redovitih životnih uloge: u radnu, roditeljsku, supružničku,  prijateljsku. Naučila sam se  i  živjeti s dosta nuspojava liječenja i nekim novim tegobama, ali hej, živjeti! Ne samo obično živjeti, nego zahvalno živjeti, nastojati kvalitetno i zahvalno živjeti, skupljati iskustva i stvarati događaje i lijepe uspomene za sebe i svoje najmilije. Nastojim cijeniti ljepotu prirode oko sebe, dobrotu i male ljubaznosti ljudi, ne opterećivati se površnim stvarima.

„Opet sam postala strojovođa u vlaku svog života…“

Redovite liječničke kontrole postale su dijelom mog života, česte i usmjerene na različita područja tijela, postala sam eksperti za snalaženje u zdravstvenom sustavu u njegovim bespućima, naučila sam gdje je što najbolje kontrolirati, koji su liječnici stručni, a koji su i stručnjaci u ljudskosti, a koje je bolje zaobići. Zatim učite kako se za sebe i svoje zdravlje brinuti, boriti i tražiti kvalitetan, angažiran, savjestan i stručan tretman. Mogu reći da su mi savjet supruga („A da to ipak odeš pogledati što prije“), zatim savjet kolegice („Potraži i drugo mišljenje“), onda odluka da ne krenem na neke oblike liječenja prije nego što sam se informirala do kraja, te neki (uz neizbježne i obavezne medicinske oblike liječenja!) podržavajući tretmani i preparati, omogućili da postanem ponovno  strojovođa u svojem vlaku života. Pomogle su mi i kolegice psihologinje jer i meni je bila potrebna njihova podrška i pomoć. Ne smatram svoje uspješno liječenje svojom posebnom moći, rezultat je to velikog napora, uspona i padova, ponovnog dizanja i opetovanog odolijevanja želji za odustajanjem i predajom, ali i u velikoj mjeri i sreće.

„Što ranije uočite opasan vlak koji se približava, to ćete se prije moći skloniti mu se…“

Nastaviti živjeti što normalnije, uz dobre ljude, živjeti obično, zahvalno  za svaki trenutak i uz nekad uspješna, a češće manje uspješna nastojanja da si ugodim i brinem za sebe, obična je čarolija preživljavanja i života s dijagnozom karcinoma dojke. Moj savjet i topla preporuka je ne bojte se i ne zanemarujte preventivne preglede, odazovite se na preglede nacionalnog programa prevencije, otiđite na sistematski pregled ultrazvukom, mamografijom i samopregledavajte se. Što ranije uočite opasan vlak koji se približava, to ćete se prije moći skloniti mu se ili barem u njega uskočit i ukrotiti ga!  Zdrave i sretna bile.

Dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić

U listopadu nabavite Solgar Skin, Nails and Hair Formulu u bilo kojoj ljekarni, a od svake prodane bočice, donirat ćemo 10 kuna udrugama Europa Donna Hrvatska za psihološku pomoć oboljelima od karcinoma dojke i Nismo same za projekt besplatnog prijevoza taksijem na kemoterapiju.

Više o kampanji na poveznici.

Tržište dodataka prehrani među najvećima je u sektoru ljudskog zdravlja i raste svake godine. Prema pojedinim izvještajima za 2022., globalno tržište dodataka prehrani iznosilo je 152 milijarde američkih dolara i ima tendenciju rasta od 8,5 % na godinu¹. Vrlo je teško u takvom izobilju suplemenata i reklama pronaći najkvalitetnije i najbolje koje su prilagođene potrebama pojedinca.

Svi dodatci prehrani podliježu zakonskoj regulativi

Najvažniji zakonski zahtjevi za stavljanje u promet dodataka prehrani u Republici Hrvatskoj (a slično je i u ostatku svijeta) obuhvaćaju kontrolu zdravstvene ispravnosti i registraciju pri Ministarstvu zdravstva². Ti zahtjevi nisu ni približno strogi kao oni za lijekove. Zbog takvih relativno blagih zahtjeva na tržištu postoje velike razlike u kvaliteti među dodatcima prehrani, a s druge strane lijekovi različitih proizvođača moraju ispuniti iste kriterije kvalitete, učinkovitosti i sigurnosti primjene. Pojedini proizvođači posvećuju veliku pozornost kakvoći svojih dodataka prehrani, a Solgar je jedan od najpoznatijih.

Što Solgarov „zlatni standard” uistinu čini zlatnim?

Priča o Solgaru počinje 1947. godine u Sjedinjenim Američkim Državama predstavljanjem prvog multivitamina (Naturvite) koji je sadržavao 30 različitih vitamina, minerala i aminokiselina iz prirodnih izvora (povrća)³. Već se tada ime Solgar povezivalo s prirodnim sastojcima i proizvodima iznimne kvalitete, a tako je ostalo i do danas. Kao što smo spomenuli, visoka kvaliteta nije obaveza za proizvođače dodataka prehrani, ali je ono što ih razlikuje. Tako Solgar proizvodi suplemente prema najvišim standardima kvalitete, u malim serijama, koje se strogo analitički ispituju, slijedeći pravila dobre proizvođačke prakse (GMP)⁴ i često prema propisima farmaceutske kvalitete, npr. filtracija vode odgovara kriterijima iz američke farmakopeje. Sastojci za Solgarove proizvode prirodnog su podrijetla kad god je to moguće, odgovaraju strogim zahtjevima, a u proizvodnji se izbjegavaju umjetna punila, bojila i sastojci GMO-a. Formulacije se temelje na znanstvenim istraživanjima i inovacijama u koja se neprestano ulaže⁵. Sve navedeno poznato je kao Solgarov „zlatni standard” u proizvodnji dodataka prehrani. Danas Solgar proizvodi više od 300 različitih dodataka prehrani i prisutan je u više od 60 zemalja svijeta u kojima je zadobio povjerenje milijuna potrošača.

Je li Solgar pravi izbor za Vas?

Nutritivne su potrebe svake osobe različite i ovise o mnogim čimbenicima: dobi, načinu života, okolini, kroničnim bolestima itd. U skladu s tim treba i suplementaciju prilagoditi pojedinačnim potrebama i zato nije svaki dodatak prehrani primjeren za svakoga, kao što ni dodatci prehrani nisu zamjena za raznovrsnu i uravnoteženu prehranu. Solgar nudi formulacije prilagođene vegetarijancima, veganima, proizvode bez glutena i bez mlijeka te košer i halal certificirane proizvode. Ne smiju se zanemariti ni receptni ili bezreceptni lijekovi koji se koriste, u tom slučaju neki dodatci prehrani mogu biti čak i štetni. Pročitajte naš blog post o tome koje kombinacije lijekova i dodataka prehrani treba izbjegavati. U svakom slučaju, prije prvog uzimanja nekog dodatka prehrani zatražite savjet svojega liječnika ili ljekarnika koji će sve moguće interakcije uzeti u obzir.

Prepoznajte svoje potrebe

U moru dodataka prehrani s najrazličitijim omjerima vitamina i minerala, najvažnije obilježje koje ih razlikuje jest kvaliteta. Solgar nudi visokokvalitetne suplemente proizvedene prema „zlatnom standardu” i prilagođene različitim potrebama, a mi te potrebe trebamo prepoznati na ispravan način.

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

1. _{https://www.vantagemarketresearch.com/industry-report/dietary-supplements-market-2031. Pristupljeno 26. lipnja 2023.}
2. _{Pollak, L. Dodaci prehrani i hrana za posebne prehrambene potrebe. Medicus, 2008: 17(1): 47-55.}
3. _{https://www.solgar.com/blog/lifestyle/75-year-anniversary/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}
4. _{https://www.npanational.org/certifications/npa-gmp-certification-program/gmp-certified-companies/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}
5. _{https://www.solgar.com/company/our-mission/. Pristupljeno 28. lipnja 2023.}

Zdrava i uravnotežena prehrana temelj je zdravlja. Obrazovanjem i javnozdravstvenim kampanjama pokušava se osvijestiti važnost zdrave prehrane od najranije dobi te utjecaj na razvoj i tijek mnogih bolesti. Kao prehrambena mjera u prevenciji i terapiji bolesti preporučuje se konzumacija hrane biljnog podrijetla i smanjenje hrane iz životinjskog izvora. Vegetarijanci iz prehrane isključuju meso, a vegani, uz meso i ribu, sve namirnice životinjskog podrijetla poput mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja. U Hrvatskoj se 3,7 % stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci ili vegani.¹ Istraživanja pokazuju da vegetarijanci i vegani imaju niže vrijednosti mnogih čimbenika rizika, poput indeksa tjelesne mase (BMI), masnoća i šećera u krvi, manju učestalost bolesti srca i pretilosti, povišenoga krvnog tlaka i dijabetesa.^2,3 U razmišljanjima o zdravoj prehrani, možemo li govoriti da je veganska prehrana trend ili potreba?

Veganska prehrana obiluje hranjivim tvarima

Osnova vegetarijanske prehrane jesu žitarice, mahunarke, povrće i voće, što su ujedno namirnice visoke nutritivne, a male energetske vrijednosti te sadržavaju više prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Vegetarijanci imaju bolji status antioksidansa i više razine folne kiseline. Naravno, zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog podrijetla ili potpunog isključivanja siromašnija je kolesterolom, zasićenim masnim kiselinama i proteinima životinjskog podrijetla.⁴

Postoji li određeni zdravstveni rizik?

Vegetarijanska, a osobito veganska prehrana kriju rizik od pojedinih nutritivnih nedostataka poput proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina D i B12, željeza, kalcija i cinka.⁵

Što je prehrana ograničavajuća i rizik je veći. Proteini životinjskog podrijetla su punovrijedni jer sadržavaju sve esencijalne aminokiseline čime se potrebe organizma lako namiruju. Kad je riječ o „biljnim” proteinima potrebna je kombinacija više različitih žitarica i mahunarki jer ne sadržavaju sve esencijalne aminokiseline. Samo pravilnim kombinacijama namirnica moguće je izbjeći nedostatak proteina u veganskoj prehrani zbog čega se savjetuju proteinski dodatci iz biljnih izvora.⁵

U veganskoj prehrani izvor omega-3 masnih kiselina je alfa-linolenska masna kiselina (ALA) iz sjemenki, orašastih plodova, ulja lana i repice, koja se u organizmu pretvara u EPA-u i DHA s različitom učinkovitošću. Određene morske alge koje imaju sposobnost sinteze EPA-e i DHA jesu njihov jedini izvor prihvatljiv vegetarijancima.⁴

Vitamin B12 se gotovo isključivo nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla, zato veganska i loše uravnotežena vegetarijanska prehrana mogu prouzročiti nedostatak tog vitamina. Premala količina B12 uzrokuje povećani umor, anemiju, oštećenje živaca, oslabljeno pamćenje i koncentraciju te povećava rizik od bolesti srca. Veganima se svakako preporučuju dodatci prehrani jer fermentirani sojini proizvodi i morske alge poput spiruline ne sadržavaju vitamin B12 u aktivnom obliku.⁴

S obzirom na to da na vitamin D u organizmu najvažniji utjecaj ima izlaganje Sunčevu zračenju, stručnjaci veganima preporučuju dodatke prehrani slično kao i ostatku populacije u jesenskim i zimskim mjesecima. Namirnice bogate vitaminom D su životinjskog podrijetla pa je suplementacija za vegane izazovnija, iz kvasaca, gljiva, mikroalgi i lišaja.⁴

Budući da se željezo iz biljnih izvora ne apsorbira tako dobro kao željezo iz mesa, mogući su nedostatci. Prihvatljiva suplementacija za vegane je „koji željezo”, što je zapravo „koji plijesan” koja se prirodnim postupkom fermentacije obogaćuje željezom. Vegetarijanci imaju dokazano niži indeks mineralne gustoće kostiju zbog otežane apsorpcije kalcija. Cink je u veganskoj prehrani premalo zastupljen jer su glavni izvori namirnice životinjskog podrijetla, a apsorpcija iz biljnog izvora smanjena je zbog više koncentracije fitinske kiseline. Kako je zbog znatnog nedostatka cinka imunitet oslabljen, česte su infekcije, slabija je kognitivna sposobnost i narušena je probava hrane.⁴

Dodatci prehrani za vegane i vegetarijance imaju posebne oznake koji ih izdvajaju iz konvencionalnih proizvoda

Veganska prehrana je u usporedbi s tradicionalnom prehranom veoma radikalna te je potrebna dodatna edukacija i savjetovanje stručnih osoba kako bi organizam dobio sve potrebne makro i mikro nutrijente. Zdravstvene prednosti moguće su samo uz dobro planiranje i suplementaciju. U dodatcima prehrani pogodnima za vegane i vegetarijance treba se voditi računa o podrijetlu i vrsti aktivnih sastojaka, ali i pomoćnih tvari i sirovina za izradu kapsula. U nastavku donosimo Solgarove dodatke prehrani, aminokiseline, vitamine i minerale s posebnom oznakom pogodno za vegane i vegetarijance.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

1. _{https://hrcak.srce.hr/216910}
2. _{Key, T. J., et al. 2006. Health effects of vegetarian and vegan diets. Procedings of the Nutrition Society. UK. str. 35–41}
3. _{Dwyer, J. T. 1998. Health aspect of vegetarian diets. The American Society for Clinical Nutrition. str. 713–738}
4. _{Craig WJ. Nutrition concerns and health effects of vegetarian diets. NutrClinPract. 2010. Dec; 25(6):613–20.}
5. _{Springmann, M., Wiebe, K., Mason-D'Croz, D., Sulser, T. B., Rayner, M., Scarborough, P. Health and nutritional aspects of sustainable diet strategies and their association with environmental impacts: a global modelling analysis with country-level detail. Lancet Planet Health. 2018;2(10):e451–e461}

Zaštita kože od sunca iznutra nema smisla; ako sjedimo u hladu, nećemo izgorjeti; fototip kože ovisi samo o količini melanina; i slične tvrdnje samo na pri pogled mogu se činiti istinitima. Međutim, u ovom ćemo tekstu raspraviti zašto to nije baš tako i dati preporuke o pravilnoj zaštiti kože od sunca.

Zabluda #1: izgorjeti od sunca ne možemo u hladu

Ljudska je koža neprestano izložena ultraljubičastom (UV) zračenju. UV zračenje oku je nevidljivo, a odgovorno je za različite učinke na koži, od korisnih kao što je sinteza vitamina D, do štetnih poput pojave eritema, opeklina, poremećaja pigmentacije i u krajnjem slučaju pojave melanoma. Pritom su opasnije UV zrake kraćih valnih duljina ili UVB zrake koje najčešće uzrokuju eritem ubrzo nakon izlaganja suncu (klasične opekline od sunca). No ne treba zanemariti UV zrake većih valnih duljina ili UVA zrake koje, za razliku od UVB zraka, ne mogu zaustaviti staklo ili suncobran. Iako slabije jačine, svejedno mogu prouzročiti eriteme na koži, a na molekularnoj razini uzrokuju nastanak reaktivnih kisikovih specija koje neizravno mogu oštetiti DNK¹. Može se reći da u hladu ipak nismo potpuno zaštićeni od štetnog učinka UV zračenja te se također trebamo brinuti o primjerenoj zaštiti kože izvana i iznutra.

Zabluda #2: fototip kože ovisi samo o količini melanina

Melanin je tamni pigment kojemu je najvažnija uloga zaštita DNA u koži od štetnih učinaka UV zračenja. Iako osobe tamnije puti imaju veću količinu melanina u površinskom sloju kože, fototip kože ne ovisi samo o količini melanina. Boji kože pridonose i drugi pigmenti poput karotenoida, a postoje i različite vrste melanina i različiti načini na koje se on proizvodi i pakira². Popularne ljestvice za određivanje fototipa kože ne temelje se isključivo na genskim predispozicijama, nego i na drugim pokazateljima kao što su odgovor kože na izlaganje suncu i brzini tamnjenja. Najpoznatija je Fitzpatrickova skala. Na poveznici mysun.expert odgovaranjem na nekoliko kratkih pitanja možete saznati koji je vaš fototip kože i kako prilagoditi zaštitu kože od sunca vlastitom fototipu.

Zabluda #3: cjelodnevna zaštita kože od sunca nije moguća

Kao što smo spomenuli, i u hladu možemo biti izloženi štetnom učinku UVA zraka, ali i reflektiranih UVB zraka od okolnih površina. Ako preparate sa zaštitnim faktorom ne nanosimo redovito i pravilno tamo gdje je koža izložena suncu, nećemo biti zaštićeni ni na suncu ni u hladu. Upravo zato postoji sistemska fotoprotekcija koja nudi osnovnu razinu zaštite od sunca od 0 do 24, ravnomjerno raspoređenu cijelim tijelom. Dokazano je da neprestana primjena β-karotena tijekom najmanje deset tjedana postiže zaštitu od nastanka eritema prouzročena suncem neovisno o nanošenju preparata sa zaštitnim faktorom⁴. Zato možemo reći da je cjelodnevna zaštita kože od sunca moguća i da zaštita kože iznutra ima smisla.

Zabluda #4: svaki tip kože možemo na jednak način štititi od sunca

Budući da različiti fototipovi kože imaju različitu sklonost razvoja negativnih posljedica UV zračenja, svaki fototip treba odgovarajuće štititi i suplementirati za njih najbolje prilagođenim dodatcima prehrani. Najsvjetlija koža najosjetljivija je na negativne učinke Sunčeve svjetlosti. Zato i traži najsnažniju zaštitu i proizvode najšireg spektra djelovanja. Uz kreme s najvećim zaštitnim faktorom, za fototipove kože I i II preporučuju se svi najjači antioksidansi: astaksantin, β-karoten, vitamini C i E, cink, bakar, selen, piknogenol itd. Svi su sadržani u dva najsnažnija Solgarova proizvoda za pripremu kože iznutra – Solgar Advanced Antioxidant Formula i Solgar Astaxanthin.

Zabluda #5: osobe tamnije puti ne mogu imati ozbiljne posljedice od izlaganja suncu

Mnogi misle da tamnijim fototipovima kože nije potrebna snažna zaštita, ali UV zrake mogu i njih oštetiti. Možda neće izgorjeti odmah, no dugoročno nisu zaštićeni od pojave fotostarenja kože, različitih poremećaja u pigmentaciji, pa čak i melanoma⁵. Zato i njih treba primjereno štititi i pripremati za izlaganje suncu prilagođenim suplementima. Za tip kože III preporuka je Solgar Beta-karoten, a za tip IV Solgar Advanced Antioxidant Formula.

Iako ne možemo biti potpuno zaštićeni od štetnih učinaka Sunčeva zračenja, pravodobna zaštita izvana i suplementacija iznutra prilagođena fototipu kože najvažnije su mjere koje možemo poduzeti.

Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove stranice na Facebooku i Instagramu.

1. _{Brenner, M., Hearing, V. J. The protective role of melanin against UV damage in human skin. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(3):539–549.}
2. _{Stamatas, G. N., Zmudzka, B. Z., Kollias, N., Beer, J. Z. Non-invasive measurements of skin pigmentation in situ. Pigment Cell Res. 2004: 17:618–626.}
3. _{Gupta, V., Sharma, V. K. Skin typing: Fitzpatrick grading and others. Clinics in dermatology, 2019: 37(5):430–436.}
4. _{Köpcke, W., Krutmann, J. Protection from sunburn with beta-Carotene--a meta-analysis. Photochemistry and photobiology, 2008: 84(2):284–288.}
5. _{Passeron, T., Lim, H. W., Goh, C. L., Kang, H. Y., Ly, F., Morita, A., Ocampo Candiani, J., Puig, S., Schalka, S., Wei, L., Dréno, B., Krutmann, J. Photoprotection according to skin phototype and dermatoses: practical recommendations from an expert panel. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, 2021: 35(7):1460–1469.}

Osjećate li umor, razdražljivost ili tjeskobu, među prvim savjetima na koje ćete naići zasigurno će biti neki umirujući čaj, eterično ulje lavande, opuštajuća glazba ili šetnja u prirodi kako biste razbistrili misli. No jeste li znali da jedan svakodnevni nutrijent također može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije? To su omega-3 masne kiseline.

Sve je krenulo slučajnim opažanjem

Iako je korist unosa omega-3 masnih kiselina hranom i/ili dodacima prehrani za zdravlje mozga, srca i krvnih žila svima dobro poznata, statistike pokazuju da čak 68 % odraslih i 95 % djece u SAD-u ne konzumira dovoljno omega-3 masnih kiselina u svojoj prehrani¹. S druge strane, primijetilo se da populacije koje hranom unose dovoljno omega-3 masnih kiselina, ne samo da manje obolijevaju od bolesti srca i krvožilnog sustava, nego i od još jedne pošasti suvremenog doba – depresije². To otkriće pokrenulo je lavinu istraživanja o utjecaju omega-3 masnih kiselina na depresiju u posljednjih dvadesetak godina.

Skretanje iz „proupalnog“ u protuupalno

Razumijevanje bolesti i stanja kao što su anksioznost i depresija mijenjalo se kroz povijest. Od jednostavnih teorija prema kojima nedostaje jedan ili više neurotransmitera u sinapsi, depresija i ostale psihičke bolesti počinju se shvaćati puno kompleksnije. U pozadini tih procesa često je uključena i upalna komponenta^3,4. Iako točan mehanizam djelovanja omega-3 masnih kiselina na raspoloženje i psihu nije poznat, njihovo protuupalno djelovanje, važnost za izgradnju staničnih membrana i prisutnost visokih koncentracija DHA u mozgu zasigurno utječu na patofiziološke procese u mnogim psihičkim bolestima⁵.

Podrška i zdravima i bolesnima

Brojna istraživanja pokazuju benefite suplementacije omega-3 masnim kiselinama na psihičko zdravlje i kod zdravih i kod oboljelih. U jednom od njih, studenti koji su uzimali omega-3 kapsule nekoliko tjedana prije ispita bili su manje anksiozni od onih koji su dobivali placebo⁶. U drugom istraživanju, pacijenti koji već jesu na terapiji antipsihotikom i koji su uz to koristili omega-3 kapsule, osjećali su se manje konfuzno, depresivno i umorno od onih koji nisu uzimali omege uz svoju standardnu terapiju⁷. Meta-analiza iz 2019. godine koja je uključila 26 studija, pokazala je da unos omega-3 masnih kiselina s više od 60 % EPA u formulaciji ima povoljne učinke na smanjenje simptoma depresije⁸.

Omega-3 kao potpora „wellbeingu“

U kontekstu sinergije mentalnog i fizičkog zdravlja te općenito zadovoljstva vlastitim životom, otpornost na stres i pozitivne emocije jedni su od temelja blagostanja (eng. „wellbeing“). Anksioznost i depresija predstavljaju veliku ugrozu tom temelju. Sva dostupna istraživanja pozicioniraju omega-3 masne kiseline kao odličnu hranu za mozak i značajnu pomoć u poboljšanju simptoma anksioznosti i depresije.

1. _{https://www.nutraingredients-usa.com/Article/2021/05/24/Study-finds-most-Americans-low-in-omega-3-fatty-acids-could-impact-mood. Pristupljeno 25. siječnja 2023.}
2. _{Grosso, G., Galvano, F., Marventano, S., et al. Omega-3 fatty acids and depression: scientific evidence and biological mechanisms. Oxid Med Cell Longev. 2014: 2014:313570.}
3. _{Hirschfeld, R.M., History and evolution of the monoamine hypothesis of depression. J Clin Psychiatry. 2000: 61(6):4–6.}
4. _{Beurel, E., Toups, M., Nemeroff, C.B. The Bidirectional Relationship of Depression and Inflammation: Double Trouble. Neuron. 2020: 107(2):234–256.}
5. _{Vranešić Bender, D. Omega-3 masne kiseline – svojstva i djelovanje, Medix, 2011: 17:92–93}
6. _{Kiecolt-Glaser, J.K., Belury, M.A., Andridge, R., Malarkey, W.B., Glaser, R.. Omega-3 supplementation lowers inflammation and anxiety in medical students: a randomized controlled trial. Brain Behav Immun. 2011: 25(8):17251734.}
7. _{Robinson, D.G., Gallego, J.A., John, M., et al. A potential role for adjunctive omega-3 polyunsaturated fatty acids for depression and anxiety symptoms in recent onset psychosis: Results from a 16 week randomized placebo-controlled trial for participants concurrently treated with risperidone. Schizophr Res. 2019: 204:295–303.}
8. _{Liao, Y., Xie, B., Zhang, H., et al. Efficacy of omega-3 PUFAs in depression: A meta-analysis. Transl Psychiatry. 2019: 9(1):190.}

Zaštita i njega kože prije i nakon izlaganja suncu Close-up of a person wearing a straw hat Description automatically generated Zaštita kože od sunca je imperativ i mora biti nezaobilazni dio naše dnevne rutine ne samo ljeti nego cijelu godinu. Učestalost tumora kože u stalnom je porastu. Svake se godine u SAD-u dijagnosticira više tumora kože nego svih ostalih tumora zajedno.¹ Otprilike 80 % njih uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV).²

Negativan utjecaj Sunčevih zraka

Ultraljubičasto zračenje sastoji se od više vrsta zraka, a njihov utjecaj na kožu je različit. UVA zrake prisutne su cijeli dan te nesmetano prodiru kroz oblake, ali i staklo. Imaju veću ulogu u dugoročnom oštećenju jer prodiru u dublji sloj kože (dermis) te uzrokuju preuranjeno starenje kože.³ Čak 90 % starenja kože posljedica je djelovanja Sunčevih zraka.¹ UVB zrake variraju tijekom dana, a najjače su oko podne. Odgovorne su za dugotrajniju preplanulost, ali mogu prouzročiti opekline. ³ Pet ili više opeklina udvostručuje pojavu melanoma.¹ Oko je jedini organ koji omogućuje izravan prodor svjetlosti u tijelo. Oko 20 % katarakte može prouzročiti pretjerano ultraljubičasto zračenje te nastaje oštećenja oka. Sve više pozornosti posvećuje se i negativnom djelovanju ultraljubičastog zračenja na imunosni sustav.³

Kako pravilno zaštiti kožu?

Fotoprotekcija je skup mjera zaštite od navedenih štetnih učinaka. Važno je istaknuti da su djeca posebno ugrožena skupina. Njihova je koža tanja i ima manju koncentraciju melanina pa i Sunčeve zrake dopiru dublje nego u odraslih osoba.

Zaštita kože izvana

Pravilna zaštita podrazumijeva izbjegavanje izlaganja Sunčevim zrakama, posebno između 10 i 16 sati tijekom najveće insolacije. Kako bismo se zaštitili, potrebno je nositi prikladnu odjeću, kapu ili šešir sa širokim obodom tako da štiti lice, uši i vrat. Sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100 % zaštitu od UVA zraka te moraju biti u skladu s europskim standardom zaštite i imaju oznaku „CE” Neizostavan dio je i pravilna upotreba odgovarajuće kreme sa zaštitnim faktorom. Naime, pokazalo se da svakodnevna upotreba kreme sa zaštitim faktorom 15 ili više smanjuje starenje kože za 24 %.¹ Kremu je potrebno nanijeti 20 minuta prije izlaganja suncu ako sadržava kemijske filtere. Nakon dva sata ili nakon plivanja, brisanja ručnikom potrebno je ponovno nanijeti kremu. Vrlo često se ne primjenjuje dovoljna količina kreme. Potrebno je otprilike 35 ml zaštitnog sredstva da bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe.³

Zaštita kože iznutra

Svakodnevno se u našem tijelu stvaraju slobodni radikali i to je sasvim normalna pojava. Naš organizam ih neutralizira i tako sprječava daljnje štetne reakcije. No, zbog pretjeranog izlaganja ultraljubičastome zračenju proces stvaranja slobodnih radikala brži je od procesa neutralizacije te se oni nakupljaju. Tada postaju „opasni“ jer druge molekule čine nestabilnima i pokreće se više štetnih reakcija (oksidacijski stres). Na taj način naše stanice postaju oštećene i nefunkcionalne. Mogu se vezati za genski materijal pa nastaju i teža oštećenja. Kako bi se spriječile takve negativne posljedice, važnu ulogu imaju antioksidansi. Oni su sekundarni protektivni čimbenici i vrlo su važni u fotoprotekciji.^2,4

Antioksidansi – pomoć u fotoprotekciji

Antioksidansi neutraliziraju i stabiliziraju postojeće slobodne radikale i time smanjuju daljnje štetne reakcije. Uz to, sprječavaju nastanak novih štetnih spojeva. Postoje stotine tvari koje mogu djelovati kao antioksidansi, a ističemo samo neki od njih: vitamini (C, E, A) , minerali (selen, cink…), karetenoidi (beta karoten, astaksantin…), fenoli. Mnoge antioksidanse većinom unosimo hranom. Nalaze se u voću, povrću i začinima. Raznovrsnom prehranom i pravilnom pripremom namirnica osiguravamo dovoljne količine.^4,5,6 Zbog svojih pozitivnih učinaka antioksidansi se nalaze u mnogim kozmetičkim preparatima, ali i u dodatcima prehrani. Kako bi se osiguralo zaštitno djelovanje, potrebno je početi uzimati odgovarajuće dodatke prehrani najmanje četiri tjedna prije pojačanog izlaganja Sunčevim zrakama te cijelo ljeto. U tome su vrlo dobar izbor Solgar Prirodni Beta-Karoten*, a Solgar Advanced Antioksidant** pruža sveobuhvatnu formulaciju različitih antioksidansa od kojih su neki biljnog podrijetla. Ovisno o vašem tipu kože, odnosno načinu na koji vaša koža reagira na sunce, svatko može odabrati koji mu preparat odgovara.

_{*Beta-karoten je provitamin vitamina A. Vitamin A pridonosi održavanju normalne kože i sluznica. 
**Sadržava vitamine B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink koji pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.}

Njega kože nakon izlaganja suncu

Koža je nakon pojačanog izlaganja suncu suha, katkad čak ispucala i gruba. Sve što se nanijelo na kožu tijekom dana trebalo bi navečer ukloniti. Tijekom tuširanja nemojte rabiti sapune jer dodatno isušuju kožu. Kako bi koža zadržala elastičnost i zdrav izgled, posebnu je pozornost potrebno posvetiti njezinoj hidrataciji i regeneraciji. Tu su iznimno korisni preparati s dekspantenolom i hijaluronskom kiselinom. Ako nastanu blaže površinske opekline, veoma dobar izbor su aloa vera gel ili riblja mast. Praktičan izbor su i termalne vode jer hlade, vlaže i time pružaju ugodan osjećaj.⁷ Kako bi se umanjio učinak fotostarenja kože, preporučuje se dodatna suplementacija. Solgar Collagen Hyaluronic Acid Complex sadržava moćnu kombinaciju hijaluronske kiseline i kolagena. Također, u sastavu ima vitamin C koji pridonosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kože i zaštiti stanica od oksidacijskog stresa. Pozitivni učinci pravilne zaštite i njege kože nisu možda odmah vidljivi, kao ni štetne posljedice Sunčeva zračenja, ali imajte na umu da koža sve „pamti”. Zato uvrstite barem neke, ako ne možete sve od spomenutih preporuka u svakodnevne rutine i koža će vam biti iznimno zahvalna. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

1. _{https://www.skincancer.org/skin-cancer-information/skin-cancer-facts/, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
2. _{https://hrcak.srce.hr/file/191734, pristupljeno 22. lipnja 2023.}
3. _{https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/radiation-the-known-health-effects-of-ultraviolet-radiation, pristupljeno 23. lipnja 2023.}
4. _{https://vitamini.hr/znanost-industrija/promo/antioksidansima-protiv-slobodnih-radikala-15356/, pristupljeno, 23. lipnja 2023.}
5. _{https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/antioxidants/, pristupljeno 26. lipnja 2023.}
6. _{Fernández-García, E. Skin protection against UV light by dietary antioxidants. Food Funct. 2014 Sep;5(9):1994-2003. doi: 10.1039/c4fo00280f. PMID: 24964816.}
7. _{Priručnik za samoliječenje, CASI, Zagreb, 2017.}

Doznajte odgovore na sva goruća pitanja o njezi kože tijekom dugoga, toplog ljeta! 

Brinete se o zdravlju i ljepoti svoje kože? Vjerujete da znate mnogo o rutinama u vezi s njegom kože? U šest edukativnih videozapisa doznajte must-know savjete za pravilnu brigu o koži ljeti. 

U videima doznajte odgovore na sljedeća pitanja: 

• Može li solarij biti zdrava zamjena sunčanju?  

• Možemo li ikako zdravo potamniti svoju kožu? 

• Zašto su antioksidansi toliko važni za zdravlje kože? 

• Koje namirnice i nutrijente birati ljeti za pripremu kože za izlaganje suncu? 

Točne odgovore na ova pitanja ekskluzivno za Solgar ponudila je dr. med. Ivana Prkačin, specijalistica dermatologije i venerologije u šest edukativnih videozapisa. 

Ne zaboravite da priprema kože za sunce počinje iznutra i to pravilnim odabirom nutrijenata prilagođenima vlastitom fototipu kože. Na poveznici https://mysun.expert/ odredite vlastiti fototip i doznajte koji su nutrijenti najviše potrebni vašoj koži.

Gotovo nema bolesti i stanja u organizmu koji nisu povezani s oksidacijskim stresom. Pretraživanjem baza podataka nalazimo više od 300 000 objavljenih znanstvenih radova koji sadržavaju izraz „oksidacijski stres”¹. A svakim se danom sve više procesa u ljudskom organizmu dovodi u vezu s njim. U nastavku saznajte najvažnije informacije o borbi protiv oksidacijskog stresa.

Sve je posljedica (ne)ravnoteže između slobodnih radikala i antioksidansa

Kao nusprodukti mnogih metaboličkih reakcija, ali i kao posljedica izloženosti vanjskim utjecajima (npr. dimu cigareta i onečišćenom zraku) nastaju slobodni radikali. To su molekule koje sadržavaju nespareni elektron i zbog toga su nestabilne i visoko reaktivne. Mogu oštetiti sve stanične strukture, uključujući proteine, lipide, DNA i RNA. Uzrokuju  progresivne promjene u ljudskom tijelu kao što je starenje, ali imaju ulogu i u aterosklerozi, upalnim, neurodegenerativnim te malignim bolestima. S druge strane, molekule i enzimske sustave koji mogu donirati elektron slobodnom radikalu i na taj ga način sigurno neutralizirati nazivamo antioksidansima. Neke od njih, npr. glutation i ubikvinol, ljudsko tijelo proizvodi samostalno, a druge unosimo prehranom². Najpoznatiji od njih su: vitamini C i E*, β-karoten i ostali karotenoidi, minerali cink, selen, mangan i bakar te polifenoli (u koje ubrajamo fenolne kiseline, flavonoide, antocijane itd.).

S nadoknadom antioksidansa nastaju i druge pogodnosti

Kada antioksidansi ne uspiju neutralizirati slobodne radikale, nastaju različita oštećenja na staničnoj razini koja jednim imenom nazivamo oksidacijski stres. On je važan čimbenik u patofiziologiji mnogih nezaraznih kroničnih bolesti današnjice. Prevencija bolesti zasniva se na izbjegavanju rizičnih čimbenika, njegovanju zdravog načina života, redovitoj tjelovježbi, prestanku konzumacije alkohola i pušenja te raznovrsnoj prehrani. Zajedno s raznovrsnom prehranom važne su i namirnice bogate antioksidansima i vitaminima** koji pridonose normalnom funkcioniranju svih organskih sustava, od imunosnoga, probavnog i krvožilnog do živčanog i ostalih.

Koje namirnice sadržavaju najviše antioksidansa?

Antioksidanse najviše unosimo hranom, a toga nekad uopće nismo svjesni. Prednost konzumacije antioksidansa iz hrane je u tome šte ne unosimo samo jedan nutrijent, nego i ostale makro- i mikronutrijente koji udruženi postižu bolju apsorpciju i iskoristivost u organizmu. U samo jednoj jabuci, uz vitamin C, nalaze se i snažni antioksidansi poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline³. Kvercetin je polifenol poznat po inhibiciji histaminskog odgovora i protuupalnom učinku⁴.

Solgar Quercetin Complex sadržava dva antioksidansa – kvercetin i vitamin C zajedno s bromelainom koji povećava bioraspoloživost kvercetina. Bobičasto voće je hrana iznimno bogata antioksidansima. Borovnica, malina, kupina, jagoda, crni i crveni ribiz imaju visoki sadržaj polifenola, antocijana i vitamina C uz nisku kalorijsku vrijednost⁵. Bilo koje od navedenog voća može poslužiti kao odličan međuobrok za dnevnu nadoknadu vitamina, minerala i antioksidansa. Ako želimo potražiti antioksidanse među orašastim plodovima, najveći udio imaju lješnjaci, orasi pekan i kesteni⁶. Također, ne smijemo zaboraviti zeleno lisnato povrće bogato antioksidansima – kelj, blitvu ili špinat. Kada ne možemo osigurati raznovrsnu nadoknadu antioksidansa, poslužiti mogu i dodatci prehrani.

Solgar Advanced Antioxidant Formula, uz vitamine C i E, cink, selen, bakar i mangan, sadržava i antioksidanse iz prirodnih izvora – listova zelenog čaja, crvenog vina, borove kore i ploda šipka.

Umjesto zaključka – recept za salatu bogatu antioksidansima

U zdjeli pomiješajte žlicu bučina ulja, balzamičnog octa, dvije žlice usitnjenih lješnjaka te malo soli i papra. Dodajte 100 g baby špinata, 100 g feta sira i šaku svježih borovnica. Sve dobro izmiješajte i zdravi međuobrok prepun antioksidansa je spreman.

_{* Vitamini C i E, cink, selen, mangan i bakar pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.
** Vitamin C pridonosi normalnoj funkciji imunosnog sustava.
Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.}

1. _{https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/?term=oxidative+stress, pristupljeno 24. svibnja 2023.}
2. _{Lobo, V., Patil, A., Phatak, A., Chandra, N. Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. 2010: 4(8):118–126.}
3. _{Boyer, J., Liu, R. H. Apple phytochemicals and their health benefits. Nutr J. 2004: 3:5.}
4. _{Mlcek, J., Jurikova, T., Skrovankova, S., Sochor, J. Quercetin and Its Anti-Allergic Immune Response. Molecules. 2016: 21(5):623.}
5. _{Gündeşli, M. A., Korkmaz, N., Okatan, V. Polyphenol content and antioxidant capacity of berries: A review. Int J Agric For Life Sci. 2019: 3(2):350-361.}
6. _{Blomhoff, R., Carlsen, M. H., Andersen, L.F., Jacobs, D.R. Jr. Health benefits of nuts: potential role of antioxidants. Br J Nutr. 2008: 99(2):447–8.}

Upoznajte kolagen i hijaluronsku kiselinu – dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani.

Moderan život je užurban, stresan, hrana brza i nezdrava, a važnost dobre kondicije te zdravog i lijepog izgleda možda je veća nego ikada. Možemo li doskočiti ovom nesrazmjeru? Određeni nutrijenti postali su osobito popularni kao jedno od rješenja za ovaj izazov današnjice. Zato, uz savjete o zdravom stilu života, upoznajemo vas s dva beauty nutrijenta koji su danas neizostavni sastojak mnogih proizvoda preparativne kozmetike i dodataka prehrani. Naravno, radi se o kolagenu i hijaluronskoj kiselini – molekulama koje nam pomažu u održavanju ljepote kože i kose, ali i funkcije cijelog tijela.

Što je kolagen?

Kolagen je glavni strukturni protein koji se nalazi u koži, kostima i tetivama te čini 30-35 % ukupnih proteina u tijelu. Poznat je kao „međustanični cement“ jer je gradivni element međustanične tvari svih vrsta veziva te pripada skupini glikoproteina.^1,2 Aminokiseline karakteristične za kolagen su glicin, prolin, hidroksiprolin i hidroksilizin.^1,2 Povezuje pojedine kosti u zglobove, gradi ovojnice oko organa, povezuje kožu sa strukturama ispod nje, obavija mišiće, oblaže i štiti krvne žile i živce, a osim potporne ima i nutritivnu ulogu. Nakon 25. godine života tijelo prosječno gubi 1,5 % kolagena godišnje, što se održava na izgled i funkciju tijela, uzrokuje poremećaj koštano-mišićnog sustava i promjene povezane sa starenjem – bore, celulit, suhoću kože, kose i kože bez sjaja.¹

Hijaluronska kiselina je supstancija snažne biološke aktivnosti

Hijaluronska kiselina spada u skupinu glikozaminoglikana, polisaharidnih lanaca proteoglikana koji stvaraju temeljnu tvar vezivnih tkiva.3 Ljudsko tijelo sadržava prosječno 15-ak grama hijaluronske kiseline čija se trećina svakodnevno razgrađuje i ponovno sintetizira. Sastavni je dio vezivnog tkiva dermisa, dijela kože, u kojem ispunjava prostor između kolagenih i elastičnih vlakana te sudjeluje u transportu nutrijenata i hidrataciji kože te sanira štetu izazvanu djelovanjem slobodnih radikala. Ima pozitivan utjecaj i na proizvodnju kolagena te antibakterijska i protuupalna svojstva koja pomažu kod zacjeljivanja oštećene kože. Već u 20-tim godinama života započinje pad koncentracije u tijelu, a značajan je u tridesetim i četrdesetim što rezultira pojavom bora, gubitkom elastičnosti kože i smanjenjem kolagena.7 Zbog velike sposobnosti vezanja vode i smanjenja njenog gubitka, hijaluronska kiselina značajno utječe na bolji izgled i ublažavanje znakova starenja kože.

Zašto unositi kolagen i hijaluronsku kiselinu u obliku dodatka prehrani?

Topikalni ili površinski kolagen nanosimo na kožu u obliku krema, seruma ili losiona gdje očekujemo njegovo prodiranje u dublje slojeve kože i poboljšavanje njene strukture. Međutim, molekule kolagena su prevelike da bi se apsorbirale do dermisa i ne postoje znanstveni dokazi da topikalni kolagen može potaknuti sintezu i razvoj kolagena u tijelu. Naspram toga, kolagen koji unosimo oralno u obliku dodataka prehrani ima dokazano značajan pozitivan učinak na zdravlje, bolji izgled kože i zdravije kosti^4,5,6. Hidrolizirani kolagen se lagano probavlja, apsorbira i distribuira po tijelu. U dermisu se povećava gustoća kolagenih vlakana i povećava proizvodnja hijaluronske kiseline što rezultira nahranjenom, zategnutom i sjajnijom kožom.^4,5,6

Proces starenja nemoguće je zaustaviti, ali možemo ga usporiti zdravim navikama i kvalitetnim nutrijentima. Kolagen i hijaluron u sinergiji odličan su saveznik na putu usporavanja fiziološkog starenja vračajući koži čvrstoću i dubinsku hidrataciju.

Vlasta Orehovec, mag.pharm.

1. http://www.inpharma.hr/index.php/news/444/19/Kolagen
    
2. https://repozitorij.pharma.unizg.hr/islandora/object/pharma%3A2629/datastream/PDF/view
    
3. Papakonstantinou E, Roth M, Karakiulakis G. Hyaluronic acid: A key molecule in skin aging. Dermatoendocrinol, 4 (3), 2012, 253–258.
    
4. Proksch E, Segger D, Degwert J, Schunck M, Zague V, Oesser S. Oral supplementation of specific collagen peptides has beneficial effects on human skin physiology: a double-blind, placebo-controlled study. Skin pharmacology and physiology. 2014;27(1):47-55.
    
5. Kim DU, Chung HC, Choi J, Sakai Y, Lee BY. Oral intake of low-molecular-weight collagen peptide improves hydration, elasticity, and wrinkling in human skin: a randomized, double-blind, placebo-controlled study. Nutrients. 2018 Jul;10(7):826.
    
6. https://www.mdpi.com/2072-6643/10/7/826
    
7. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1653/19/HIJALURONSKA-KISELINA