Sorry, you need to enable JavaScript to visit this website.

Blog

Borba s oksidacijskim stresom, borba je sa starenjem kože

Borba s oksidacijskim stresom, borba je sa starenjem kože

Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži i to zbog oksidacijskog stresa.

 

Zašto starimo?

Postoje različite teorije o tome zašto starimo. Pedesetih godina 20. stoljeća dr. Denham Harman iznio je teoriju slobodnih radikala sa zaključkom da je urođeni proces starenja zapravo prouzročen oksidacijskim oštećenjima stanica našeg tijela zbog slobodnih radikala.1 Slobodni radikali stvaraju se prirodno tijekom mnogih bioloških procesa u tijelu kao što su disanje, probava hrane, metabolizam alkohola, pretvaranje masti u energiju i sl.2 Prvi znakovi starenja često su najvidljiviji upravo na našoj koži.

Slobodni radikali – što su i što se zbog njih događa?

Slobodni radikali su čestice s nesparenim elektronom, nestabilni su te pokušavaju „ukrasti” taj jedan elektron koji im nedostaje nekoj drugoj obližnjoj molekuli.  Slobodne radikale uglavnom uništava prirodni antioksidacijski sustav našeg tijela. Ako taj sustav ne radi dobro, ili ako broj prisutnih slobodnih radikala nadmaši količinu antioksidansa, slobodni radikali mogu biti pokretač lošeg niza reakcija u organizmu. Neravnotežu između slobodnih radikala i mogućnosti obrane organizma nazivamo i oksidacijski stres.

Kako oksidacijski stres djeluje na kožu?

Onečišćeni zrak, izloženost raznim kemikalijama, ali pogotovo utjecaj Sunčeva UVA i UVB zračenja razlozi su zbog kojih su stanice kože prve na udaru oksidacijskog stresa. Zbog štetnih vanjskih utjecaja u stanicama kože stvara se povećan broj slobodnih radikala, koji čak može prouzročiti gubitak funkcije površinskih stanica kože. Kao posljedica toga javljaju se neugodne promjene na koži, stvaraju se iritacije, oštećenja i hiperpigmentacije. Koža gubi sjaj, smanjuje se njezina elastičnost te se pojavljuju bore i  koža stari. Alergijske reakcije na koži također su dokaz da su stanice izložene oksidacijskom stresu.2 Nažalost, nerijetko se javljaju i melanomi. Koža svakoga od nas razlikuje se vlastitom sposobnošću obrane, ovisno o prirodno prisutnom broju melanocita, stanica koje proizvode melanin, pigment koji pomaže pri zaštiti od ultraljubičastih zraka. Zato je dobro poznavati vlastiti fototip kože i u skladu s njime odrediti odabir antioksidansa. Fototip svoje kože provjerite na https://mysun.expert/#upitnik i odmah doznajte koja suplementacija najviše odgovara upravom vašem fototipu.

Antioksidansi - borci protiv slobodnih radikala

Antioksidacijski procesi se prirodno događaju u tijelu. Tu je uključeno nekoliko enzima čija pravilna funkcija potpuno ovisi o dovoljnoj opskrbi organizma mikrolelementima kao što su selen, bakar, cink, željezo i mangan. Određeni metaboliti koji se stvaraju u tijelu također imaju antioksidacijske funkcije,   npr. koenzim Q10 i glutation. Postoje i neenzimatski antioksidansi, a većinu ih trebamo unijeti u organizam putem hrane. Najvažniji su vitamin A ili njegov provitamin beta-karoten te vitamini C i E. Oni se smatraju „čistačima” slobodnih radikala. Nadalje, postoji skupina spojeva iz voća i povrća koje nazivamo fitokemikalije, a oni također pokazuju veliku antioksidacijsku moć.3

Pobijediti oksidacijski stres?

Studije su pokazale da uravnoteženi način života i zdrava prehrana zaista mogu smanjiti utjecaj oksidacijskog stresa na organizam, a antioksidansi imaju glavnu ulogu u toj borbi.2  Zabluda je da se jedan antioksidans može ravnopravno zamijeniti drugim, već svaki od njih ima vlastita svojstva i načine djelovanja u organizmu.2 U trenutcima izloženosti vanjskim štetnim utjecajima, osobito ljeti kad je loš utjecaj Sunčeva UV zračenja stalno prisutan tijekom dana, uravnoteženost i sinergija dobitna su kombinacija. Kvalitetni antioksidansi prisutni u Solgar Advanced Antioxidant Formuli pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa i važan su saveznik u očuvanju zdravlja kože*.

*Vitamini B2, C, E, bakar, selen, mangan i cink pridonose zaštiti stanica od oksidacijskog stresa.

Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

1. Brintz C. (2013.) Free-Radical Theory of Aging. U: Gellman M.D., Turner J.R. (eds) Encyclopedia of Behavioral Medicine. Springer, New York, NY. https://doi.org/10.1007/978-1-4419-1005-9_191

2. Sharifi-Rad M. et al. (2020.) Lifestyle, Oxidative Stress, and Antioxidants: Back and Forth in the Pathophysiology of Chronic Diseases. Front Physiol. Jul 2;11:694. doi: 10.3389/fphys.2020.00694

3. Lobo V. et al. (2010.) Free radicals, antioxidants and functional foods: Impact on human health. Pharmacogn Rev. Jul;4(8):118‒26. doi: 10.4103/0973-7847.70902

Ne čekajte pojavu simptoma, već na vrijeme podržite svoje kosti i zglobove

Ne čekajte pojavu simptoma, već na vrijeme podržite svoje kosti i zglobove

Zašto su u trećoj dobi kosti „krhke“?

Već nakon 35 godine, gustoća kostiju postupno se smanjuje stopom od 0,3 do 0,5 posto godišnje. Taj proces, početkom menopauze, ubrza čak nekoliko puta.1

Nutritivna potpora

Minerali osiguravaju čvrstoću kostiju. 95 % mineralnog koštanog matriksa čini kalcijev fosfat u obliku kristala hidroksiapatita.2 Najvažniji prirodni izvori kalcija su mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt i sir), riba, orašasti plodovi i sjemenke. Što se vitamina tiče za održavanje zdravlja koštanog sustava, bitni su nam i vitamini D i K, C, magnezij, kalij i natrij. Osim vitamina i minerala jednako tako bitan je i unos proteina iz mesa, jaja, peradi.3

„Najpoznatija“ uloga vitamina D

Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju i održavanju normalne funkcije mišića. To mu je možda i „najpoznatija“ uloga.* Nedostatak vitamina D povećava vjerojatnost smanjene mišićne funkcije kod starijih osoba.4 Upravo osobe od 70 godina i više imaju samo trećinu sposobnosti stvaranja vitamina D nego što to imaju osobe u 20-tim godinama.5 Uz godine, rizik od nedostatka vitamina povećavaju nedovoljno izlaganje suncu, tamnija put i pretilost. Preporuke doziranja su individualne, te ovise o prirodi i težini nedostatka vitamina.

Solgar Liquid D3 tekući je oblik vitamina D3 (kolekalciferola) ugodnog okusa naranče. Jednostavnog je doziranja, pomoću kapaljke, gdje 0,5 ml tekućine, sadrži 2500 internacionalnih jedinica vitamina D3. Ako postoji problem s gutanjem tableta vitamina D3, to je svakako prednost.5 Lakoća primjene i veće doze vitamina čine ovaj preparat dobrim izborom.

Sedam odabranih sastojaka za zdravlje zglobova

Uz zdravlje kostiju, stabilnost i pokretljivost zglobova nezaobilazna su tema treće dobi i osoba koje dugoročno njeguju aktivan stil života. Upravo za takve osobe, Solgar je razvio poseban dodatak prehrani Solgar „7“.

Solgar 7 predstavlja kombinaciju sedam bioaktivnih sastojaka koji zajedno snažnije djeluju na zglobove. Vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kostiju i hrskavice.* Kolagen je najzastupljeniji protein u našem organizmu te čini 90 % organskog matriksa kosti. Glavna je komponenta ligamenata, hrskavica i tetiva. U proizvodu se nalazi nedenaturirani kolagen tipa 2 koji nalazimo u hrskavici.7 Indijski tamjanovac (Boswellia serrata)* jedna je on najcjenjenijih biljaka u indijskoj medicini, a također se nalazi u Solgaru 7. Ekstrakt smole indijskog tamjanovca doprinosi održavanju normalnih zglobova.

Osim ovih sastojaka, u Solgaru 7 nalazimo i ekstrakt korijena kurkume, kore bijele vrbe, korijena đumbira, ploda crnog papra te mješavina ploda paprike. Preporučena doza je jedna kapsula na dan uz obrok.

 

* Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji/iskorištenju kalcija i fosfora. Vitamin D doprinosi održavanju normalnih kostiju i održavanju normalne funkcije mišića.

* Vitamin C doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju kostiju/hrskavice.

* Ekstrakt smole indijskog tamjanovca doprinosi održavanju normalnih zglobova.

 

Ne zaboravite na važnost raznovrsne i uravnotežene prehrane te zdravog načina života.

1. https://www.cybermed.hr/centri_a_z/osteoporoza/grada_kosti, pristupljeno 2.10.2022.

2. Luka Đudarić , Sanja Zoričić Cvek, Olga Cvijanović, Ariana Fužinac-Smojver, Tanja Ćelić, Danijela Martinović, Osnove biologije koštanog tkiva, medicina fluminensis 2014, Vol. 50, No. 1, p. 21-38

3. Muñoz-Garach A, García-Fontana B, Muñoz-Torres M. Nutrients and Dietary Patterns Related to Osteoporosis. Nutrients. 2020 Jul 3;12(7):1986. doi: 10.3390/nu12071986. PMID: 32635394; PMCID: PMC7400143

4. https://vitamini.hr/znanost-industrija/znanost/manjak-vitamina-d-povezan-s-oslabljenom-funkcijom-misica-kod-starijih-14137/, pristupljeno 3.10.2022.

5. Vranešić Bender, D., Giljević, Z., Kušec, V., Laktašić Žerjavić, N., Bošnjak Pašić, M., Vrdoljak, E., ... Krznarić, Ž. (2016). SMJERNICE ZA PREVENCIJU, PREPOZNAVANJE I LIJEČENJE NEDOSTATKA VITAMINA D U ODRASLIH. Liječnički vjesnik, 138 (5-6), 0-0. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/172851

6. Aghajanian P, Hall S, Wongworawat MD, Mohan S. The Roles and Mechanisms of Actions of Vitamin C in Bone: New Developments. J Bone Miner Res. 2015 Nov;30(11):1945-55. doi: 10.1002/jbmr.2709. Epub 2015 Oct 7. PMID: 26358868; PMCID: PMC4833003.

7. Gencoglu H, Orhan C, Sahin E, Sahin K. Undenatured Type II Collagen (UC-II) in Joint Health and Disease: A Review on the Current Knowledge of Companion Animals. Animals (Basel). 2020 Apr 17;10(4):697. doi: 10.3390/ani10040697. PMID: 32316397; PMCID: PMC7222752.

 

Zimsko izdanje "Jeste li znali?"

Zimsko izdanje Jeste li znali?

Korisne činjenice koje valja znati zimi.

 

  1. Najučinkovitiji način za sprječavanje širenja klica je redovito pranje ruku.
     
  2. Od svih ljudi koji se zaraze virusom prehlade, samo 75% razvija simptome prehlade. Ostalih 25% ima virus u nosu, ali nemaju simptome.
     
  3. Rukavice bez prstiju drže ruke toplije od običnih rukavica s prstima jer toplina iz svakog prsta služi za zagrijavanje ostalih prstiju.
     
  4. Vruće kupke i tuševi dehidriraju kožu. Dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja poput geranium ili ylang ylang u kupku ili ih dodajte ovlaživaču zraka.
     
  5. Unosom 100 grama šećera smanjuje se sposobnost bijelih krvnih stanica da ubijaju klice za 40%. Imunosupresivni učinak šećera počinje manje od trideset minuta nakon konzumiranja i može trajati pet sati.1
     
  6. Prehlade uzrokuje virus tako da od antibiotika nećete imati koristi.

 

1Ullah H, Akhtar M, Hussain F. Effects of Sugar, Salt and Distilled Water on White Blood Cells and Platelet Cells. Journal of Tumor 2015; 4(1): 354-358.

Zaštitite kožu, kosu i nokte od utjecaja hladnog vremena

Zaštitite kožu, kosu i nokte od utjecaja hladnog vremena

Održite kožu, nokte i kosu u najboljem stanju ove zime.

 

Primjećujete li da vaša koža zimi postaje beživotna i suha, da su vaše usne uvijek ispucane i da su stanja poput ekcema i dermatitisa iznenada pogoršana? Vaša kosa može postati vrlo krhka i nokti se stalno ljuštiti i pucati. Hladni zimski vjetrovi, centralno grijanje u zatvorenim prostorima, tople kupke ili tuševi i smanjeni unos svježeg voća, salata i tekućina, dovode vašu kožu, kosu i nokte u stanje dehidracije.

Ove zime, provedite sve navedene korake kako biste zaštitili svoje tijelo od oštrih učinaka hladnijeg vremena. U svoju prehranu uključite širok raspon voća i povrća. Sezonske namirnice, kao što su tikvice i bundeve, pune su hranjivih tvari, uključujući beta-karoten i vitamin C, koje su ključne za zdravlje kože. Vitamin C je potreban tijelu da bi stvaralo kolagen.

Svakako pijte puno vode tijekom zimskih mjeseci. Možda je teže nego ljeti, ali jednako je važno, jer centralno grijanje dehidrira tijelo. Izbjegavajte piti previše čaja i kave, što vas dodatno dehidrira, a umjesto toga uživajte u biljnim čajevima i vrućim juhama.

Prehrambeni dodaci mogu pomoći da osigurate dovoljan unos hranjivih tvari koje mogu doprinijeti zdravlju kose, kože i noktiju koje se sastoje od vezivnog tkiva. Vezivno tkivo sadrži prvenstveno kolagen i keratin, koji su jaki, vlaknasti proteini. Određene hranjive tvari su od vitalnog značaja za stvaranje ovih proteina, stoga tijelu osigurajte adekvatnu opskrbu i tako osigurajte zdravo stanje vaše kose, kože i noktiju.

U sportskom tijelu zdravo srce… ili?

U sportskom tijelu zdravo srce… ili?

Jeste li znali da samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu, značajno pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, krvožilnog sustava, dijabetesa i prekomjerne tjelesne težine?

 

Jeste li znali da samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu, značajno pomaže u prevenciji i liječenju bolesti srca, krvožilnog sustava, dijabetesa i prekomjerne tjelesne težine?1 Statistički, redovita tjelovježba smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti za 35 %, a ukupnu smrtnost za 33 %2. No, postoji i druga strana medalje, a to je prekomjerna tjelesna aktivnost koja može dovesti do potpuno suprotnih ishoda.

Sportsko srce 

Način života profesionalnih sportaša često se uzima kao najbolji primjer zdravog načina života. Redovita tjelovježba i aerobni trening, uz sve moguće koristi na ljudski organizam,  dovode i do strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešće se javlja tzv. sportsko srce – benigna pojava kojom se srce prilagođava na povećani napor. Dolazi do hipertrofije, tj. povećanja srčane mišićne mase i poboljšane srčane funkcije3. No kada trening postane preintenzivan i prelazi optimalni raspon ljudskog tijela, srce to više ne može podnijeti i nastaje problem.

Može li stati srce zdravih ljudi? 

Učestale vijesti o mladim profesionalnim sportašima koji dožive iznenadni zastoj srca u svojim dvadesetim godinama nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Prekomjerna tjelesna aktivnost može biti okidač za pojavu atrijske fibrilacije i ventrikularnih aritmija, ali i iznenadnog srčanog zastoja. Takve je aritmije kod mladih ljudi vrlo teško prepoznati; mogu biti posljedica i genetskih i stečenih srčanih nepravilnosti te ne izazivaju uvijek primjetne simptome. Ono što se može javiti jesu palpitacije (osjećaj preskakanja srca), iznenadni umor i slabiji performans od očekivanog4. U takvim je slučajevima važno prekinuti tjelesnu aktivnost i javiti se liječniku.

Bolje spriječiti nego liječiti 

Preventivne mjere obuhvaćaju:

  • redovite sistematske preglede mladih sportaša
     
  • optimiranje tjelesne aktivnosti
     
  • potporu organizmu zdravom i uravnoteženom prehranom bogatom antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama.  

Resveratrol je polifenol koji iskazuje povoljan učinak na endotel krvnih žila i na funkciju lijevog ventrikula5. Eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) najpoznatije su omega-3 masne kiseline koje imaju pozitivan učinak na rad srca*, a nalaze se u vrhunskim dodatcima prehrani.   

Umjerenost u svemu 

Benefiti tjelovježbe za ljudsko zdravlje su nedvojbeni. No koliko god svi dokazi govorili u prilog tjelesnoj aktivnosti kao jednoj od najvažnijih mjera za očuvanje zdravlja, samo dozirana tjelovježba u okvirima mogućnosti pojedinca može dovesti do blagostanja cijelog organizma. 


Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove Facebook i Instagram stranice. 

1 https://www.hzjz.hr/promotivni-materijali/svjetski-dan-srca-2020-2/. Pristupljeno 23. kolovoza 2022. 

2 Nocon, M., Hiemann, T., Müller-Riemenschneider, F., Thalau, F., Roll, S., Willich, S.N. Association of physical activity with all-cause and cardiovascular mortality: a systematic review and meta-analysis. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil, 2008: 15(3):239-246. 

3 Božan, M., Sportsko srce [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet; 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:303390 

4 Guasch, E., Mont, L. Diagnosis, pathophysiology, and management of exercise-induced arrhythmias. Nat Rev Cardiol, 2017: 14(2):88-101. 

5 Dyck, G.J.B., Raj, P., Zieroth, S., Dyck, J.R.B., Ezekowitz, J.A. The Effects of Resveratrol in Patients with Cardiovascular Disease and Heart Failure: A Narrative Review. Int J Mol Sci, 2019: 20(4):904. 

6 Jain, A.P., Aggarwal, K.K., Zhang, P.Y. Omega-3 fatty acids and cardiovascular disease. Eur Rev Med Pharmacol Sci, 2015: 19(3):441-445. 

*EPA i DHA doprinose normalnoj funkciji srca. Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od 250 mg EPA i DHA.


Ne zaboravite na raznovrsnu i uravnoteženu prehranu i zdrav način života. 

Sve što moramo znati o raku testisa i prostate

Sve što moramo znati o raku testisa i prostate

U uznapredovalom stanju, rak može pritiskati mokraćnu cijev čime se protok mokraće smanjuje i javlja se otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz, nepotpuno pražnjenje.

 

Što kažu brojke o oboljelima od raka testisa i prostate?

Prema najnovijim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od ukupnog broja muškaraca oboljelih od raka, incidencija raka prostate je 20 % čineći ga drugim rakom po smrtnosti u muškaraca.1 Rak testisa je najčešći tumor muškaraca mlađe životne dobi i posljednjih 40 godina se bilježi udvostručenje pojavnosti tumora testisa, a najveći broj novooboljelih je u dobi između 30. i 34. godine.1,2,7

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će se broj oboljelih od zloćudnih bolesti globalno, povećati s 18 milijuna u 2018., na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje.3 Zloćudne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, 27% svih umrlih u 2018. godini.3 Prema podacima SZO-a, 30-50 % malignih tumora3 moguće je spriječiti i upravo se zbog toga ulažu znatni napori u prevenciji i edukaciji građanstva.

Što je rak prostate?

Rak prostate je zloćudni tumor koji potječe od stanica prostate. Najčešći tip je acinarni adenokarcinom na kojeg otpada 90 % slučajeva.4 Tumor prostate najčešće raste polako i dugi niz godina ostaje ograničen na samu žlijezdu prostate. Tijekom tog vremena ispoljava malo ili nimalo simptoma. Naravno postoje i agresivniji tipovi koji brže rastu i šire se. Mjera agresivnosti je „Gleason score“ koji se izračunava na temelju analize biopsijom uzetih uzoraka tkiva prostate.5 Kosti, pluća i jetra su udaljeni organi u koje rak prostate najčešće metastazira.

Simptomi nisu jednoznačni

Koji su simptomi raka prostate? U uznapredovalom stanju, rak može pritiskati mokraćnu cijev čime se protok mokraće smanjuje i javlja se otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz, nepotpuno pražnjenje, terminalno kapanje, bol i/ili pečenje kod mokrenja i krv u mokraći. Ovi simptomi sami po sebi su nespecifični i ne potvrđuju prisutnost raka prostate. Većina ovih simptoma može se pojaviti i u muškaraca s nemalignim povećanjem prostate i u drugih bolesti i stanja. Prisutnost navedenih simptoma svakako zahtijeva liječnički pregled i probir.

Jeste li u rizičnoj skupini?

Nedvojbeno je da se rizik za razvoj raka prostate povećava s dobi, rijetko se bilježi u mlađih od 40 godina, dok je u muškaraca starijih od 80 godina vrlo čest.4 Pozitivna obiteljska anamneza povećava rizik za obolijevanje dva do tri puta u odnosu na ljude bez obiteljske povijesti.

Rak testisa bira mlađe muškarce

Dok je rak prostate tipičan za stariju populaciju, rak testisa je brzorastući oblik tumora koji zahvaća muškarce između 15. i 35. godine života.1,6 Nastaje u spolnim žlijezdama muškaraca u kojima se stvaraju muške spolne stanice i muški spolni hormon testosteron koji potiče stvaranje i sazrijevanje spermija. Kod ranog otkrivanja, izlječiv je u 95 % slučajeva.7 Najčešći tip je rak zametnih stanica koji obuhvaća 95 % slučajeva.7

Rizični čimbenici i simptomi raka testisa

Kriptorhizam (nespušteni testis), genetska predispozicija (rak testisa u obitelji), genetski poremećaji te trauma testisa jesu najpoznatiji čimbenici rizika za nastanak tumora. Najčešći simptomi su postupno ili naglo povećani testisi, njihovo otvrdnuće, osjećaj težine, bolna ejakulacija ili krv u ejakulatu. Bezbolna kvržica u testisima je najčešći rani simptom. Za uspješno liječenje najvažnije je rano otkrivanje stoga se preporučuju redoviti samopregledi tijekom ili nakon kupanja ili tuširanja, barem jednom mjesečno.

Izazovi u muškom zdravlju

Odabirom zdravog načina života, zdrave prehrane, umjerene tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i konzumacije alkohola, smanjenjem stresa, preventivnim pregledima i samopregledima itekako možemo utjecati na pojavnost odnosno uspješnost liječenja raka prostate i raka testisa u muškaraca.8

Uravnoteženu prehranu možemo obogatiti važnim nutrijentom za muško zdravlje, a to je cink, esencijalan element u tragovima važan za zdravlje prostate i plodnosti, pridonosi održavanju normalne razine testosterona u krvi, normalnoj plodnosti i reprodukciji te zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Vlasta Orehovec, mag.pharm.

  1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Registar za rak Republike Hrvatske, Incidencija raka u Hrvatskoj 2019, Bilten br.44, Zagreb 2021
     
  2. https://hlpr.hr/rak/vijest/rak-testisa
     
  3. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_141_2728.html
     
  4. https://hlpr.hr/rak/vijest/rak-prostate
     
  5. https://hrcak.srce.hr/144631
     
  6. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/genitourinarne-bolesti/rak-spolnog-i- mokracnog-sustava/rak-sjemenika
     
  7. hrcak.srce.hr/file/338766 8 https://javno-zdravlje.hr/upute-o-mjerama-protiv-raka/

Skrivena prijetnja zdravlju kože

Skrivena prijetnja zdravlju kože

Jedna od najtežih i najzloglasnijih dijagnoza u dermatologiji jest melanom – zloćudni rak kože. Pojavnost melanoma raste brže od bilo koje druge maligne bolesti1, a uzroci tome su mnogi.

Brojevi u svijetu i u Hrvatskoj

Iako je pojavnost melanoma u prošlosti bila izrazito niska, u 2020. godini u svijetu je zabilježeno gotovo 325 000 novih slučajeva i 57 000 umrlih osoba2. Prema izvješću HZJZ-a, u Hrvatskoj su 2019. godine zabilježena 904 slučaja melanoma, što čini gotovo 4 % svih karcinoma3.

Svaka Sunčeva zraka novi je izazov

Procjenjuje se da 60 – 70 % svih melanoma uzrokuje ultraljubičasto (UV) zračenje4. Pritom UVB zrake izravno oštećuju DNA melanocita5 (stanica koje proizvode melanin), a UVA zrake uzrokuju porast razine oksidansa u stanici te neizravno oštećuju stanične strukture6. Kad tome dodamo gensku predispoziciju, smanjeni imunosni odgovor i neodgovarajuću zaštitu kože, pokreću se složeni stanični mehanizmi koji vode u nekontroliranu proliferaciju stanica i nastanak melanoma7.

Bez prevencije nema zaštite

Smanjena izloženost rizičnim čimbenicima i praćenje sumnjivih madeža glavne su strategije u prevenciji melanoma8. Odgovarajuća fotozaštita nije važna samo kako bi se spriječile opekline od sunca, nego i nastanak snažnih oksidansa – reaktivnih kisikovih i dušikovih specija (ROS i RNS) koji su uključeni u sve glavne dijelove nastanka melanoma9. Visoka razina antioksidansa u tijelu može se postići suplementacijom prilagođenom fototipu kože (fototip svoje kože možete saznati na mysun.expert). Dodatci prehrani Solgar Astaxanthin, Solgar Advanced Antioxidant Formula i Solgar Beta karoten najbolji su izvori antioksidansa koji pripremaju kožu iznutra.

Zaključak

Kombinacija okolišnih čimbenika i genske predispozicije uzrokuje pojavu melanoma. Njegov agresivni tijek i otkrivanje u kasnim fazama bolesti učinili su ga velikim javnozdravstvenim problemom čije je rješenje jedino u prevenciji.

Za više informacija o našim proizvodima posjetite Solgarove mrežne stranice na Facebooku i Instagramu.

 

1 O’Neill, C. H., Scoggins, C. R. Melanoma. J Surg Oncol, 2019: 120(5):873–81.

2 https://www.wcrf.org/cancer-trends/skin-cancer-statistics/. Pristupljeno 16. lipnja 2022.

3 https://www.hzjz.hr/periodicne-publikacije/bilten-incidencija-raka-u-hrvatskoj-2019-godine/. Pristupljeno 16. lipnja 2022.

4 Evans, R.D., Kopf, A.W., Lew, R.A., et al. Risk factors for the development of malignant melanoma–I: Review of case-control studies. J Dermatol Surg Oncol, 1988: 14(4):393–408.

5 Sample, A., He, Y.Y. Mechanisms and prevention of UV-induced melanoma. Photodermatol Photoimmunol Photomed, 2018: 34(1):13–24.

6 Volkovova, K., Bilanicova, D., Bartonova, A. et al. Associations between environmental factors and incidence of cutaneous melanoma. Review. Environ Health, 2012: 11:S12.

7 Lugović-Mihić, L., Ćesić, D., Vuković, P., Novak Bilić, G., Šitum, M., Špoljar, S. Melanoma Development: Current Knowledge on Melanoma Pathogenesis. Acta dermatovenerologica Croatica, 2019: 27(3):163–168.

8 Dzwierzynski, W. W. Melanoma Risk Factors and Prevention. Clinics in plastic surgery, 2021: 48(4):543–550.

9 Obrador, E., Liu-Smith, F., Dellinger, R. W., Salvador, R., Meyskens, F. L., Estrela, J. M. Oxidative stress and antioxidants in the pathophysiology of malignant melanoma. Biological chemistry, 2019: 400(5):589–612.

Koža bez mane?! Da moguće je, ali samo na Instagramu

Koža bez mane Da moguće je, ali samo na Instagramu

Preplanula, crvena, nadražena, prošarana pjegicama ili tamnim mrljama – tako sve može izgledati  koža pod utjecajem sunčevog UV zračenja. Kakva je izgleda vaša koža ovog ljeta uvelike ovisi o fototipu kože koji imate, kao i o načinu na koji brinete za svoju kožu. Jedno od specifičnih kožnih stanja koje se pojavljuje uslijed boravka na UV zračenju je hiperpigmentacija. Neujednačen ten kože ili hiperpigmentacija koja se očituje „mrljama“ na koži raznih dimenzija vrlo je česta pojava koja može imati i ozbiljan utjecaj na samopouzdanje.

Što uzrokuju „mrlje“ na koži?

Pojava pjegica genetski je uvjetovana, a osobito su im sklone osobe svjetlije puti i crvenkaste kose. Nastaju zbog prekomjerne proizvodnje melanina, prirodno prisutnog pigmenta koji koži daje boju. Jednako kao i tamne mrlje. Sunčeva svijetlost potiče stvaranje melanina koji upija UV zračenja i tako ju štiti. No, prekomjereno izlaganje suncu narušava ovaj proces što najčešće uzrokuje hiperpigmentaciju. Uzročnici mogu biti i hormoni, posebno kod žena, starenje kože te ozljede ili upale kože. Hiperpigmentacija također može biti simptom nekih bolesti, ali i nuspojava korištenja nekih lijekova.

Kako spriječiti hiperpigmentaciju?

Ne možemo puno utjecati na genetiku ili neravnotežu hormona, no na adekvatnu zaštitu od sunca itekako možemo. Zaštitna krema sodgovarajućim SPF-omtreba biti dio njege kože tijekom cijele godine. Jednako tako, ograničite izloženost kože suncu kada je moguće, a naročito ljeti od 9 do 18 sati. Međutim, čak nam ni to ne pruža cjelovitu zaštitu. Kožu je potrebno i pripremiti iznutra i to na vrijeme odgovarajućim nutrijentima. Beta-karoten i astaksantin karotenoidi su snažnog antioksidativnogdjelovanja pa sprečavaju oštećenja kože uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala.  Pomažu koži da se brže i bolje adaptira na UV zračenje.1,4,5 Moćni antioksidansi su i vitamini C,E i A.1,3,4 Vitamin C ima ulogu u oporavku već oštećene kože jer potiče sintezu kolagena.1,2 Vitamin E smanjuje crvenilo kože nakon pretjeranog izlaganja suncu. Također,smanjuje nastanak bora te kožu čini glatkom. 4,5 Osim vitamina, bitan nam je i cink koji dodatno štiti kožu.5 Utjecaj je značajniji ako se uzimaju zajedno. U kombinaciji još s bogatom raznovrsnom prehranom vaša koža će biti maksimalno pripremljena za duge ljetne dane.

Tip kože otkriva mnogo toga

Da biste kvalitetno zaštitili svoju kožu potrebno je znati koji je vaš fototip kože. To lako možete saznati pomoću jednostavnog upitnika dostupnog na stranici https://mysun.expert/. Upravo tip kože otkriva koja vrsta nutritivne potpore najbolje odgovara vašoj koži.

Matea Kranželić, mag. pharm.

1. Pullar JM, Carr AC, Vissers MCM. The Roles of Vitamin C in Skin Health. Nutrients. 2017 Aug 12;9(8):866. doi: 10.3390/nu9080866. PMID: 28805671; PMCID: PMC5579659.

2. Duarte T.L., Cooke M.S., Jones G.D. Gene expression profiling reveals new protective roles for vitamin C in human skin cells. Free Radic. Biol. Med. 2009;46:78–87

3. Darr D, Dunston S, Faust H, Pinnell S. Effectiveness of antioxidants (vitamin C and E) with and without sunscreens as topical photoprotectants. Acta Derm Venereol. 1996 Jul;76(4):264-8. doi: 10.2340/0001555576264268. PMID: 8869680..

4. Michalak M. Plant-Derived Antioxidants: Significance in Skin Health and the Ageing Process. Int J Mol Sci. 2022 Jan 6;23(2):585. doi: 10.3390/ijms23020585. PMID: 35054770; PMCID: PMC8776015.

5. https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/pripremite-kozu-za-sunce-7326/

Kad početi hraniti kožu za boravak na suncu?

Kad početi hraniti kožu?

Oštećenja kože počinju već prvim izlaganjima Sunčevim zrakama, štetni utjecaji UV zračenja se tijekom godina nakupljaju i zato nikad nije dovoljno rano za zaštitu. Sunce blagotvorno djeluje na naš organizam, potiče stvaranje vitamina D u koži, jača organizam, potiče dobro raspoloženje i djeluje antidepresivno, no prekomjerno izlaganje posebno na nepripremljenu kožu djeluje štetno i uzrokuje imunosupresiju, ubrzano starenje, alergije, a u najtežem slučaju i tumor kože. Zaštita kože od sunca je iznimno važna i podrazumijeva sve mjere kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje Sunčevih zraka na kožu. Dakle, primjena topičkih proizvoda, ali i oralnih nutrijenata koji, pravodobno primijenjeni, djeluju pozitivno zaštitno što pokazuju i mnoga znanstvena istraživanja.1,3

Spektar zraka koji ne vidimo, ali koža ih osjeća

S obzirom na to da je učestalost tumora kože u stalnom porastu te da otprilike 80 % tumora kože uzrokuje ultraljubičasto zračenje (UV), rizik obolijevanja možemo smanjiti kvalitetnom pripremom, tj. ispravnom prehranom i uzimanjem odgovarajućih vitamina za kožu.2 Tri su glavne vrste ultraljubičastog zračenja, UVA, UVB i UVC. UVA zrake uzrokuju starenje kože, stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži i njihov je intenzitet jednak cijelu godine, a UVB zrake intenzivnije dopiru do Zemljine površine ljeti i uzrokuju burning, tj. stvaranje opeklina i tamnjenje kože, dopiru u dublje slojeve kože i izazivaju oštećenja DNK-a. UVC su najsnažnije, ali ih srećom zaustavlja ozonski sloj. U novije se vrijeme sve više govori i o vidljivom svjetlu posebno kod hiperpigmentacijskih poremećaja i pogoršanju nekih dermatoloških bolesti te IR zrakama koje pridonose starenju kože i fotokarcinogenezi. Zbog promjena u ozonskom omotaču intenzitet zračenja se povećava, a time i štetnost te je zato nužno brinuti se o zdravlju kože.

Antioksidansi pružaju potporu zaštiti kože

Smatra se da najmanje 50 % UV izazvanih oštećenja na koži nastaje zbog UV potaknutog stvaranja slobodnih radikala koji izravno oštećuju stanične membrane, strukturne lipide, proteine i DNK, a time uzrokuju i ubrzano starenje kože.3 Antioksidansi mogu neutralizirati neke od posljedica slobodnih radikala i pridonose fotozaštiti kože jer smanjuju djelovanje i uklanjaju slobodne radikale čime se smanjuju i sprječavaju oštećenja kože. No, to trebaju biti pravilno dozirane kombinacije antioksidansa poput astaksantina, beta-karotena, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zelenog čaja, piknogenola, omega-3 masnih kiselina, vitamina C i E.4,5

Astaksantin je lipofilni antioksidans i pozitivno djeluje na membrane i tkiva koji obiluju lipidima, ima preventivni učinak na fotoinducirane promjene u koži, smanjuje upalne procese u koži te poboljšava izgled i zdravlje kože. Astaksantin je čak tisuću puta učinkovitiji od vitamina C i 10 puta od beta-karotena. Beta- karoten je najpoznatiji predstavnik karotenoida, djeluje zaštitno protiv UV oštećenja, smanjuje oksidacijski stres. Piknogenol zbog fotoprotektivnog, antioksidacijskog i protuupalnog učinka smanjuje opekline i oštećenja kože UV zrakama. Vitamini C i E u sinergiji štite i hidrofilne i lipofilne dijelove stanica, a fotozaštitni učinak pokazuju i vitamini skupine B. Minerali cink, selen i mangan zbog svojega antioksidacijskog djelovanja pružaju zaštitu koži, a fotozaštitno djelovanje pokazuje i silimarin.

Da bismo uživali u blagodatima sunca i izbjegli štetne učinke Sunčevih zraka, kožu je potrebno pripremati već početkom proljeća te nastaviti tijekom ljeta kvalitetnim i sveobuhvatnim formulacijama koje sadržavaju astaksantin ili beta-karoten kako bi djelovali preventivno ili pak umanjili prisutna oštećenja jer koža sve pamti. Važno je držati se uravnotežene i raznovrsne prehrane te zdravog načina života.

Vlasta Orehovec, mag. pharm.

  1. Chen, A. C., Damian, D. L., Halliday, G. M. Oral and systemic photoprotection. Photodermatol Photoimmunol Photomed 2014; 30: 102‒111
     
  2. https://hrcak.srce.hr/file/191734
     
  3. González, S., Fernández-Lorente, M., Gilaberte-Calzada, Y. The latest on skin photoprotection. Clin Dermatol.  2008; 26:614–626
     
  4. Davinelli, S., Nielsen, M. E., Scapagnini, G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018; 10(4). pii: E522.
     
  5. http://www.inpharma.hr/index.php/news/1850/19/Nutritivna-fotoprotekcija

Jeste li alergični na sunce?

Jeste li alergični na sunce?

Utjecaj Sunčevih zraka na kožu sve je više predmet raznih rasprava te se vrlo često ističe negativan utjecaj. No, važno je istaknuti da ako se Sunčevoj svijetlosti izlažemo razumno, ona povoljno utječe na mnoge kožne poremećaje poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili nekih oblika akni.1

„Negativna” strana sunca

Promjene na koži nastale pod utjecajem ultraljubičastih zraka nazivamo fotodermatoze. „Alergija na sunce” posredovana je imunosnom reakcijom na UV zrake. Najčešće se očituje kao osip koji je popraćen svrbežom. U težim se slučajevima pojavljuju mjehurići čak i u područjima koja su zaštićena odjećom. Češće pogađa žene, a reakcija može biti odgođena, jedan ili dva dana nakon izlaganja suncu. Kako bismo smirili reakciju kože, možemo upotrijebiti obloge fiziološke otopine te termalnu vodu i određene lijekove.2 Vrlo česta pojava su i hiperpigmentacijske mrlje, tamne mrlje na koži različitih oblika i veličina. Rezultat je prekomjerna proizvodnja melanina u određenim dijelovima kože.3

Moć i uloga antioksidansa

Izlaganje suncu, odnosno UV zrakama, potiče stvaranje slobodnih radikala koji u povećanim količinama uzrokuju oksidacijski stres. Antioksidansi su tvari koje neutraliziraju taj višak slobodnih radikala i time smanjuju i sprječavaju stanična oštećenja.5 Karetenoidi su fitokemikalije koje dokazano pomažu koži da se brže i bolje prilagodi ultraljubičastom zračenju. Tu se posebno ističe beta-karoten koji smanjuje osjetljivost na Sunčeve zrake. Dokazano je da se zbog izlaganju suncu koncentracija beta-karotena smanjuje. Kako bi se postigao odgovarajući zaštitni učinak beta-karotena, potrebno ga je početi uzimati deset tjedana prije izlaganja suncu, no treba paziti na to da se ne pretjera jer onda koža poprimi žutu boju.6 U istu skupinu spada i astaksantin, crveni pigment od kojeg potječe boja mnogih organizmima kao što su alge, rakovi i škampi. Ima 550 puta snažnije djelovanje od vitamina E te je najmoćniji od svih karetenoida.7,8 Uz karetenoide, antioksidacijski učinak imaju vitamini C i E, zatim minerali selen, bakar, mangan i cink.4

Izaberi svoj faktor

Vrlo je važno znati svoj fototip kože, odnosno kako vaša reagira na sunce. Uz to, uzima se u obzir i boja očiju, kože i kose. Postoji ukupno šest fototipova kože, ali za naše su područje najčešća četiri različita tipa. Osobama čija je koža osjetljiva na sunce sklona alergijama koja uvijek izgori, a nikad ne potamni te je sklona ljuštenju, borama i pjegicama svakako se preporučuje kombinacija više različitih antioksidansa poput Solgar astaksantina i Solgar advanced antioxidant formule. Solgar advanced antioxidant sadržava kombinaciju vitamina, minerala uz dodatak biljnih antioksidansa koji dodatno ojačavaju formulaciju. Solgar prirodni beta-karoten prikladniji je izbor za srednje osjetljivu kožu koja lako potamni te katkad i izgori. Beta-karoten i antioksidansi djeluju na oksidacijski stres pa tako smanjuju štetne učinke sunca. Naravno, njihova oralna upotreba ne isključuje upotrebu prikladnih zaštitnih sredstva.4

Iako se danas sve više ističu negativne posljedice izlaganja UV zrakama, ono je prijeko potrebno i ima mnoge pogodnosti. Ključna je ravnoteža, a tome svakako može pridonijeti uravnotežena i raznovrsna prehrana te zdrav način života. Potrebno je otkriti svoj faktor i na vrijeme pripremiti kožu izvana, ali i iznutra.

  1. https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/65/Atopijski%20-dermatitis-znakovi-i-simptomi-bolesti.html, pristupljeno, 26. travnja 2023.
     
  2. https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/what-is-solar-urticaria, pristupljeno 26. travnja 2023.
     
  3. https://int.eucerin.com/skin-concerns/uneven-skin/hyperpigmentation, pristupljeno, 26. travnja 2023.
     
  4. https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/pripremite-kozu-za-sunce-7326/, prisupljeno 25. travnja 2023.
     
  5. Addor FAS. Antioxidants in dermatology. An Bras Dermatol. 2017 May-Jun;92(3):356-362. doi: 10.1590/abd1806-4841.20175697. PMID: 29186248
     
  6. Stahl W, Sies H. β-Carotene and other carotenoids in protection from sunlight. Am J Clin Nutr. 2012 Nov;96(5):1179S-84S. doi: 10.3945/ajcn.112.034819. Epub 2012 Oct 10. PMID: 23053552.PMCID: PMC5514576.
     
  7. https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/astaksantin-mocni-pigment-s-tisucu-lica-13026/?search_q=astaksantin, pristupljeno 25. travnja 2023.
     
  8. Ito N, Seki S, Ueda F. The Protective Role of Astaxanthin for UV-Induced Skin Deterioration in Healthy People-A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Nutrients. 2018 Jun 25;10(7):817. doi: 10.3390/nu10070817. PMID: 29941810; PMCID: PMC6073124.
     

*vitamin C pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa

*vitamin E pridonosi zaštiti stanica od oksidacijskog stresa